Bank of England će dozvoliti EU bankama nepromijenjen nastavak operacija nakon Brexita

Bank of England planira dozvoliti svim europskim bankama da zadrže sve operacije u Velikoj Britaniji u trenutnom obliku, time dajući do znanja europskim bankama da očekuju istu regulativu prema engleskim bankama. Predstavnici banke tvrde da se žele unaprijed pripremiti s procjenom mogućih rizika koji se odnosi na 177 banaka i osiguravajućih društava s podružnicama u Londonu, nakon dogovora između premijerke Therese May i EU dužnosnika o provođenju druge faze Brexita.

U potezu koji unapređuje trgovinske pregovore između Velike Britanije i Europske Unije, banka je priopćila kako će procijeniti poslovanje svake strane banke da odluči treba li se pretvoriti u podružnicu koja ga učinkovito odvaja od svog inozemnog roditelja s vlastitim kapitalom. Banke sa sjedištem u EEA žele održavati podružnice u Velikoj Britaniji, koje su jeftinije za poslovanje i spadaju pod izravniju kontrolu. One također zadržavaju svog glavnog regulator u svojoj domovini.

Budući da komisija inzistira da Velika Britanija ne može imati koristi od trgovinskog sporazuma koji pokriva grad, ona jača nadzor nad financijskim centrima izvan EU. Našim čitateljima sugeriramo da vidite što nudi Starvegas recenzija!

Očekuje se da će većina podružnica zadržati svoj trenutni status unatoč potrebi da se zadovolje stroga pravila. BoE je kazao kako će provesti široku procjenu potencijalnog rizika koje predstavljaju te podružnice , iako će se snažno osloniti na suradnju s regulatorima diljem EU.

Podružnice koje se smatraju sustavnim rizikom za londonski financijski centar mogu biti prisiljene da se pretvore u pod podružnice.

Očekuje se da će Riznica dati Banci dodatne ovlasti za nadzor stranih bankovnih poslovnica u Velikoj Britaniji, posao koji u velikoj mjeri provode regulatori sa sjedištem unutar EU.

Također se očekuje se kako će neki pro-Brexit aktivisti vidjeti ovaj potez kao odbacivanje velike pregovaračke monete u trgovinskim razgovorima.

Ovime je Velika Britanija možda zaprijetila da će blokirati pristup EU objektima u gradu, kao cijenu koncesija na drugim područjima, kao što su prava na proizvodnju i ribolov.

Međutim, guverner banke Mark Carney izjavio je u srijedu zastupnicima u parlamentu, u odboru za odabir trezora, kako će odluka o dopuštenju banaka EU biti da nastave s radom prema postojećim pravilima Ujedinjenog Kraljevstva preuzeta je uz pretpostavku da će se “visok stupanj supervizorske suradnje s EU” nastaviti i nakon Brexita.

“To nikako ne bi bio dobar ishod za sustav, za Europu ili za Veliku Britaniju”, ako nadzorna suradnja s EU ne može biti održavana kao što je to za druge zemlje, poput SAD, kazao je.

Trenutno banke i financijske institucije izvan EU mogu dobiti pristup europskim tržištima kapitala, ako se pravila u svojoj domovini smatraju ekvivalentnim standardima EU. Smatra se da su zemlje poput SAD-a, Švicarske i Australije prošle test “ekvivalencije” EU-a u određenim područjima regulacije, ali status se može povući u bilo kojem trenutku.

Komisija je u srijedu objavila nacrt zakona kako bi pooštrila kriterije ekvivalentnosti. Neki dužnosnici sugeriraju da nacrt zakona može značiti da tvrtke izvan EU, uključujući financijske institucije u Velikoj Britaniji, tražeći visoku razinu pristupa na jedinstvenom tržištu, dužne su slijediti Bruxellesova pravila o bonusima za bankare – ograničena na dvostruku godišnju plaću.

Ukinuto plaćanje administrativne pristojbe regulatorskih usluga

Prethodnih godina svi su financijaši i brokeri bili dužni plaćati pristojbe ukoliko su koristili regulatorove usluge. Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u nastavku Hanfa) je izglasalo pravilnik o vrsti i visini naknada za iduću godinu koje je financijska zajednica dužna plaćati ukoliko koristi navedene usluge.

Prema informacijama koje je objavilo Ministarstvo financija, tijekom ove godine, pa sve do 19. prosinca, na prethodnoj se naknadi u državni proračun naplatilo 401.843 kune. Predstavnici Hanfe tvrde kako su odlučili ukinuti administrativne pristojbe jer žele rasteretiti administrativne procese i operativne troškove sudionika na financijskom tržištu, a time se nadaju da će to dodatno olakšati sveukupno poslovanje.

Hanfa je agencija koja većinski dio svojih prihoda ostvaruje putem naknade za nadzor, za koju je osnovica vrijednost imovine ili prihoda subjekata nadzora, a što ovisi o kretanjima na financijskim tržištima te je riječ o varijablama koje nije moguće precizno predvidjeti, tvrdi regulator. To je razlog zbog kojeg Hanfa konstantno motri i analizira ostvarene prihode, te na temelju tih podataka u drugom dijelu godine donosi odluku o mogućem oslobađanju subjekata nadzora od plaćanja naknada ili dijela naknada. Iz Hanfe također tvrde kako su tokom ove godine oslobodili sudionike poslovnog sektora od plaćanja naknada u iznosu od 4,7 milijuna kuna.

Dakako, u okviru ostalih prihoda od državnih pristojbi, ova se odluka čini neznatnom budući da se radi o malom iznosu. Međutim, svi financijaši, a posebice brokeri pozdravljaju ovu odluku.

Ova nam priča dolazi u okviru svojevrsne krize na domaćoj burzi, kada je Hanfa potvrdila predstavku Udruge manjinskih dioničara Agrokora vezano uz mišljenje je li nastala obveza preuzimanja od strane Knighthead fonda.

Manjinski dioničari tvrde da bez usvojene nagodbe od strane vjerovnika, a odobrene od strane suda u tijeku osporavanja jamstva, izvanredni povjerenik ističe jednu skupinu. Ta skupina u ovom slučaju su manjinski dioničari, koji prema njihovim riječima u toj situaciji gube sve, te drže da je „model zasnovan na ništavnim jamstvima podloga za otimanje preko četiri milijarde kuna od 15 tisuća građana od strane Knightheada. Udruga manjinskih dioničara, naime, smatra da je nizom ugovornih odredbi kod potpisivanja roll-up kredita nekolicina aktera stekla praktično potpunu upravljačku kontrolu nad Agrokorom, ali i njegovim ovisnim društvima pri čemu su posebice prozivali Knighthead te Alix Partners.

Predstavnici Hanfe i dalje tvrde kako u svom radu djeluju profesionalno i neovisno, te da se u slučaju rješenja i poduzimanja eventualnih mjera vode člankom 8. stavcima 3. i 4. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. S obzirom da je odluka o obustavi trgovanja Zagrebačke burze na snazi “do objave javnosti informacija o okolnostima vezanim uz nacrt strukture nagodbe vjerovnika u ovom trenutku nema potrebe za donošenjem dodatne odluke Hanfe, napominju iz Hanfe.

Bitcoin zabilježio enorman rast i nagli pad

Fenomenalni rast bitcoina prema dolaru je naglo usporio. Prošli tjedan je naglo pao za 15% i sada iznosi 17 tisuća dolara. Trenutno nema prevladavajućeg mišljenja i prognoze stručnjaka glede  Dugotrajnih trendova bitcoina i drugih kripto valuta. Jedni smatraju da bitcoin neće pasti ispod 16 tisuća dolara, dok drugi pak govore o tome kako nema smisla zadržavati bitcoin niti ga kupovati u trenutnoj situaciji.

Prema vodećem portalu kripto valuta, CoinMarketCap, 20. prosinca je bitcoin pao za 15% – točnije do iznosa od 17061.4 dolara. Tom padu je prethodio nezabilježen rast, kada je 16. prosinca ta valuta dostigla 18 tisuća dolara za jedan bitcoin, sa vrhuncem na rekordnih 20089 dolara, idućeg dana. Trenutna kapitalizacija tržišta kripto valuta broji 589,5 milijardi dolara, pritom bitcoin sastavlja gotovo polovicu tog iznosa.

Nagli rast bitcoina je zaustavljen nakon upozorenja Singapurske monetarne vlasti o rizicima povezanim s ulaganjem u ICO i kripto valute. Podsjetnik da kripto valute nisu legitimno sredstvo plaćanja, nisu podržana od strane bilo koje vlade, te na nisu ne poduprte sredstvima koja doprinose amortizaciji. Nedavni porast stope bitcoina i drugih kripto valuta u Singapuru bio je povezan s spekulativnom aktivnošću. No, to nije prva izjava takve vrste. O tome je ranije govorio, primjerice, predsjednik komisije za vrijednosnice i tržišnim fondovima Jay Clayton.

 

Skeptički se prema bitcoinu odnosi i Emil Oldenburg, trenutni tehnički direktor i osnivač portala Bitcoin.com, te osnivač švedske bitcoin burze Safello. Po njegovim riječima, ulaganja u bitcoin su najrizičnije operacije koje netko može učiniti. Sam Oldenburg je prodao sav svoj bitcoin, kupio je drugu kripto valutu – Bitcoin Cash.

„Bitcoin je podložan naglim kolebanjima i nestabilnostima, jer ne posjeduje čvrste institucijske osnove, tvrde stručnjaci. Mnoštvo je razloga za ovaj pad. Među njima je i hakerski napad na korejsku burzu kripto valuta Youbit, što je dovelo do velikih gubitaka i zaustavilo trgovanje. Taj je incident još jedan indikator koji pokazuje koliko je zapravo bitcoin tržište nepouzdano. Osim toga brojni regulatorni organi daju upozorenja o rizicima vezanim uz trgovanje kripto valutama“ – kazao je Mark Goichmann, vodeći TeleTrade analitičar.

Upozorenjima se pridružila i centralna banka Singapura, ministarstvo financija Japana, odnosno regulatori vlada koji su u prošlosti bili donekle spremni prigrliti kripto valute. Međutim, burze kripto valuta ne uspijevaju privući krupne investitore.

Rast kunskih kredita u Hrvatskoj

Prema novoj analizi Raiffeisenbank Austria banke (RBA), udio kunskih kredita je porastao u ukupnom iznosu kredita stanovništva krajem listopada. Rast je iznosio 1,1 milijardi kuna, unutar sveukupnog iznosa od 118,8 milijardi kuna. Zabilježen je rast 0.9 posto više nego u rujnu, dok je ukupni iznos kunskih kredita u tom razdoblju iznosio 56,4 milijarde kuna, odnosno za 17 posto više nego li u prethodnom mjesecu.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, sveukupan rast udjela kunskih kredita iznosio je 41 posto. Možemo zaključiti da je zadržan trend razduživanja domaćeg stanovništva u devizama, te time i smanjenje valutnih rizika. Detaljnije, najveći su udio činili stambeni krediti čija je sveukupna vrijednost krajem listopada iznosila 0,2 posto manja u odnosu na prošlu godinu, odnosno 52,1 milijardu kuna. Konkretno, u kategoriji kreditiranja stanovništva se bilježi trend promjene valutne strukture. Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su u prvoj polovici godine 41,6 milijardi kuna, s udjelom od 35,5 posto. Nadalje, na kunske se kredite u ovom segmentu odnosi 63,7 posto udjela.

Pojačana potražnja za kreditima u kunama povlači i pitanje dostatnosti kunskih izvora, odnosno pitanje imaju li banke dovoljno dugoročnih kunskih sredstava da bi pokrile potražnju za kunskim kreditima, budući da se građani ponajviše odlučuju štedjeti u eurima. Taj „valutni raskorak“ je i bio jedan od razloga zašto je HNB najavio strukturne repo operacije kojima će bankama na raspolaganju ostaviti viškove kunske likvidnosti ročnosti dulje od godine dana, znajući da riskiraju s kunskom štednjom.

Što možemo zaključiti iz ovog izvještaja? Očito je da se period razduživanja domaćeg stanovništva primiče kraju. Razlozi su vjerojatno želja ljudi da se riješe tečajnog rizika, odnosno, tzv. valutno induciranog kreditnog rizika (gađani koji primaju plaću u kunskoj valuti, a otplaćuju kredite u eurima), ali i činjenica da su krediti uz klauzulu u eurima dijelom vezani uz euribor. Euribor je je sada na povijesno najnižim razinama, te se za njega procjenjuje da će rasti promjenom politike Europske središnje banke, iz ekspanzivne u restriktivnu, po uzoru na američki Fed. Sukladno tome se taj rizik želi izbjeći, pri čemu i nešto veća kamata i općenito eventualni trošak refinanciranja, padaju u drugi plan. No, to ne znači izravan i brz oporavak kreditiranja stanovništva. Oporavak uvelike ovisi o stabilnosti i kretanjima na tržištu rada, jer tržište rada zasad ne pokazuje znatan rast zaposlenosti koja je najvažniji faktor pri odlučivanju stanovništva na nova zaduživanja. Zasad možemo očekivati nominalan rast nominalne vrijednosti stambenih kredita.  

HUO: Rast premije osiguravatelja od 3,1 posto u studenom

Hrvatski ured za osiguranje (u nastavku HUO) je krajem studenog objavio da su 23 hrvatska društva za osiguranje ostvarila ukupnu bruto premiju u iznosu od 8,29 milijardi kuna, čime je ostvaren rast od 3,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

HUO-ov izvještaj podijeljen je u četiri skupine: skupinu neživotnih osiguranja, životnih osiguranja, osiguranja odgovornosti za motorna vozila, te naravno životna osiguranja.

Skupina koju čine neživotna osiguranja sadrži 67,98 posto ukupne premije, te je zaračunata bruto premija u studenom u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla na 5,64 milijarde kuna, odnosno za 4,44 posto. Naravno, osiguranje odgovornosti za upotrebu motornih vozila je i dalje daleko najzastupljenija vrsta osiguranja u skupini neživotnih osiguranja. Zaračunata bruto premija za osiguranje odgovornosti za upotrebu motornih vozila iznosila je 1,9 milijardi kuna u odnosu na prošlogodišnji iznos, koji je bio za 0,19 posto manji. Povelik udio u toj skupini ima I obvezno osiguranje korisnika, odnosno vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, te je premija iznosila 1,8 milijardi kuna, što je za 0,04 posto više od prošlogodišnjeg iznosa. Važno je napomenuti da je tijekom proteklih jedanaest mjeseci ove godine sveukupno sklopljeno 1.9633.024 polica obveznog osiguranja, što je za 0,77 posto više u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini, konkretnije – 15.020 polica.

Kada je riječ o životnim osiguranjima, nije nikakvo iznenađenje da najveći udio istih ima klasično životno osiguranje s premijom koja je krajem studenog iznosila 1,99 milijardi kuna, što je za 1,86 posto manje u odnosu na premiju iz studenog prošle godine. Odlučuju li se hrvati sve manje na klasično životno osiguranje? Je li to početak trenda? To će zasigurno pokazati podatci za 2018. godinu.

 

HUO je krajem studenog također iznio podatke o agencijama s najvećim tržišnim udjelom, te je prvo mjesto uvjerljivo zauzelo Croatia osiguranje sa zaračunatom bruto premijom u iznosu od 2,28 milijardi kuna, odnosno s udjelom od 27,49 posto.

Na drugom je mjestu Allianz osiguranje, koje je ostvarilo premiju od 1,06 milijardi kuna te s 12,82-postotnim tržišnim udjelom.

Treće je mjesto zauzeo Euroherc s 810,8 milijuna kuna premije i tržišnim udjelom od 9,67 posto.  

Što 2018. godina može značiti za investicijske fondove?

Indeks FTSE 100 najvećih britanskih burzovnih tvrtki imao je najuspješniju godinu od 2009. godine, sa skokom od 6.137 početkom godine je dosegnuo gotovo 7.000 ovog tjedna. S&P 500 na Wall Streetu ostvario je rekordne rezultate, s britanskim ulagačima koji su stekli još više u funtama zbog pada valute. To je značilo da su neki od najvećih fondova popularnih kod malih investitora – poput M&G-a – 6,3 milijarde funta ostvarili gotovo 40% više dobiti u protekloj godini.

Međutim, ne mogu svi biti pobjednici. Najveći pojedinačni fond u Velikoj Britaniji, Standard Life’s Global Absolute Return Strategies, uspio je izgubiti novac u razdoblju kada su gotovo svi zaradili. Fond je smanjen za 3,3% u proteklih 12 mjeseci, u usporedbi s 17% dobitkom od strane fondova Velikoj Britanije za praćenje indeksa u istom razdoblju.

Voditelj fondova, poznati Neil Woodford također je imao lošu godinu, što je samo 2,7 posto u posljednjih 12 mjeseci za investitore u svom popularnom fondu od 9,2 milijardi funti.

Nagrada za najbolju izvedbu bilo kojeg fonda u Velikoj Britaniji odlazi slabo poznatom JFM Gold fondu, koji je investitorima vratio 128% u protekloj godini. Nažalost, to je samo minus od 20 milijuna funti, pa smo umjesto toga pogledali velike fondove. M&G Global je ostvario najbolje rezultate, povećavši se za 39,4%, dok je fond fondova veći od 28,2%.

Milijarder i podupiratelj brexita, te menadžer investicijskog fonda Crispin Odey, navodno je zaradio milijune zahvaljujući referendumu, ali ulagači koji uložili novac i njegov Adey Absolute Return fond nikako neće biti zadovoljni. To je bio drugi najneuspješniji fond ove godine, te je izgubio 15,7% i potonuo na samo dno gdje mu je društvo pravio najgori fond godine – Argonaut Partners.

Predviđanja investicijskih banaka kao što su Goldman Sachs, JP Morgan i Barclays Capital samo su tek nešto bolja od gatanja, te ako se slijepo držite njihovih „vrućih dojava“ gotovo ćete sigurno izgubiti novac.

Ulagači koji su prosječno kupili i prodali preporuku investicijskih banaka u roku od 30 dana ostvarili su dobit od samo 0,8%. Ako ih održavaju 90 dana, prešli su na gubitak od 1,48%, dok je više od godinu dana prosječni gubitak od kupnje preporuke investicijskih banaka iznosio 4,79%.

“Otkrili smo da, ako stavite novac koji biste uložili u 3% višemjesečni bankovni račun, vaši prinosi bi općenito bili viši”, kaže tvrtka Intertrader koja se bavi istraživanjima rastom fondova, te koja je stvorila Gurudexov indeks koji analizira investicijske banke.

Tvrtka tvrdi da rezultati služe kao podsjetnik na riječi Warren Buffettovih savjeta o vrijednosti prognostičara tržišta dionica: “Već smo dugo osjećali da je jedina vrijednost predviđanja dionica leži u tome da bi se sudionici dobro izgledali. Čak i sada, vjerujem da su kratkoročne prognoze na tržištu otrov i treba ih držati zaključano na sigurnom mjestu, daleko od djece i od odraslih koji se ponašaju na tržištu kao djeca.”