Guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Željko Rohatinski nakon razgovora s premijerkom Jadrankom Kosor u četvrtak izjavio je kako ne zna kakvo će biti rješenje stare devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, ali kako je očito da postoji interes obje strane da se nađe rješenje.

"A kada se to rješenje nađe tada će i HNB dati dozvolu za Novu Ljubljansku banku (NLB) u Hrvatskoj. Ne prije", kazao je Rohatinski.

Guverner je i nakon sastanka ponovio kako NLB u Hrvatsku može ući tek kada se riješi pitanje stare devizne štednje, odnosno kada se hrvatskim građanima, koji su imali štednju u Ljubljanskoj banci, vrati dug. Napominje kako ne zna kakvo će biti rješenje problema stare devizne štednje te da će o tome u subotu u Bohinju razgovarati hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor.

Na upit da li je moguće bilateralno rješenje, Rohatinski je podsjetio da je slovenski prijedlog bio da se pokuša naći rješenje u okviru ugovora o sukcesiji koji je predvidio da se pitanje stare štednje pokuša riješiti uz posredovanje Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. "Ti pregovori jednom nisu uspjeli. Moguće je pokušati još jednom", kazao je. Ako to ne bi bilo moguće, Rohatinski misli da je hrvatska strana spremna i na određeno bilateralno rješenje. Naravno štiteći uvijek svoje štediše, kazao je.

Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor najavljujući taj subotnji susret slovenskim novinarima izjavio je pak da bi se u subotu mogao postići napredak glede razrješenja problema dugova Ljubljanske banke. Dug Ljubljanske banke hrvatskim građanima Pahor je nazvao drugim najtežim pitanjem koji opterećuje odnose dviju država, nakon graničnog pitanja.

"Ne želim podizati očekivanja, no bio bi uspjeh ako naš susret u Bohinju bude ono što je susret u Trakoščanu bio za rješenje granice. Trudimo se da nam uspije, no danas još ne mogu dati jamstvo da će uspjeti, do rješenja bi se moglo doći i u zadnjem trenutku", rekao je Pahor.

Slovenska vlada višekratno je izrazila stajalište da bi se problem dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama trebao rješavati kao sukcesijsko multilateralno pitanje među nasljednicima bivše SFRJ i predlaže da se o tome održi "drugi krug" pregovora u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, no bilo je i sugestija da bi se problem mogao tražiti i u bilateralnom dogovoru.

Slovenska vlada očekuje da će Hrvatska ponovno dopustiti rad Ljubljanske banke u Hrvatskoj unatoč problemu sa štedišama, a najavila je da će time uvjetovati i zatvaranje pregovora u poglavlju o slobodnom protoku kapitala Hrvatske i Europske unije.

U Hrvatskoj se pitanje dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, pitanje koje nije riješeno od raspada bivše Jugoslavije, vidi kao privatno-pravni odnos slovenske banke i njezinih klijenata u Hrvatskoj.

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski iznio je u razgovoru za Jutarnji list sredinom lipnja da je ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci 1991. godine iznosila 420 milijuna eura, od čega je Hrvatska u svoj javni dug kasnije preuzela 260 milijuna eura, dok dio od 130.000 štediša i dalje od Ljubljanske banke izravno potražuje 160 milijuna eura. Svi iznosi predstavljaju glavnicu bez kamata.