Pogledajte prilog Banke TV o konferenciji Novi model rasta
Pogledajte fotogaleriju
Ogroman je prostor za investiranje i u energetskom sektoru, ali on je u Hrvatskoj netržištan jer su cijene energenata pod snažnom državnom kontrolom, upozorio je Goran Granić (vidi prezentaciju), predsjednik Energetskog instituta "Hrvoje Požar“ na konferenciji o novim modelima rasta hrvatskoga gospodarstva koju su organizirali Banka i Poslovni dnevnik.
Granić je kazao kako oko 15 posto domaćinstava ima problema u plaćanju cijene energenata, što je ukupno oko 500 milijuna kuna, ali to s druge strane blokira oko četiri milijardi kuna prihoda tvrtki, što rezultira neinvestiranjem. Granić je predložio uspostavljanje socijalnog modela za kućanstva koja ne mogu plaćati energiju, te oslobađanje energetskog sektora socijalne uloge.
"Tržišta električne energije, plina i toplinske energije su izložena međunarodnim tržištima u svim tehnološkim fazama, osim u prodaji i to onemogućava razvoj tržišta", rekao je Granić i dodao da energetika napokon treba postati tržišna djelatnost.
Investicije su moguće, naveo je Granić, u elektrane, obnovljive izvore, kogeneracije, distribuciju i opskrbu plinom, te u privatizaciji energetskih subjekata. Energetske investicije, međutim, ne daju efekt na kratki rok jer samo priprema projekata traje oko dvije godine, rekao je Granić i upozorio na niz ograničenja: od cijena energije do odnosa javnosti prema energetskim projektima. Problem su i promjene u prostoru, pa neki od predviđenih projekata, poput hidroelektrana na Savi, mogu doći u pitanje zbog ireverzibilnih intervencija u prostor.
Krešimir Ćosić (vidi prezentaciju) s Fakulteta elektronike i računarstva podsjetio je da se prema strategiji energetskog razvoja 2010. -2020. planiraju investicije od ukupno 10 milijardi eura, ali već sada postoje indikatori koji ukazuju na kašnjenje u provedbi te strategije.
Visokovrijedni projekti i ograničenja
O istrošenosti postojećeg modela na primjeru turizma govorio je Miroslav Dragičević (vidi prezentaciju), glavni partner Horwath Consultinga, koji se založio za orijentiranje na vrijednosti i zahtjeve klasičnih zapadnih tržišta. On smatra da kvalificiranim investitorima valja ponuditi visokovrijedne projekte resorta, golfova, zdravstvenih centara....
Prema Dragičeviću, investicijski potencijal u postojeća poduzeća iznosi oko dvije do tri milijarde eura, u poduzeća u većinskom državnom vlasništvu on je oko 400 milijuna eura, u neaktiviranoj imovini ne prelazi 2,5 milijarde eura, dok potencijalne greenfield investicije iznose oko 5-6 milijardi eura.
"Treba omogućiti razvoj 30 do 40 turističkih resorta visoke vrijednosti unutar i izvan postojećih urbanih turističkih struktura, te se otvoriti višoj klasi stanovništva EU (a riječ je o 500 milijuna ljudi) na način da se dosele i žive u Hrvatskoj a po već uhodanim modelima Austrije, Francuske i Italije", kaže Dragičević.
Saša Poljanec Borić (vidi prezentaciju) s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar ukazala je na neka postojeća ograničenja o kojima se mora voditi računa (poput razvojne polariziranosti Hrvatske, npr.). Kazala je kako je nužno razvijati nove razvojne filozofije te kako nije dobro kada to radi samo Agrokor.
Što se tiče turizma, završili smo, napomenula je, ciklus masovnog turizma, pa se postavlja pitanje kakav novi tip želimo - latinski tip (luksuzni resort odvojen od lokalnog stanovništva) ili austrijski tip (koji doprinosi cjelokupnoj zajednici). Založila se za vrednovanje prostora (Hrvatska neposredno uz obalni pojas ima sedam nacionalnih parkova), što predstavlja veliku vrijednost. U tom kontekstu Borić se založila za stavljanje izvan snage zakona o golfu te za strogo kontroliranje provođenja zakona o turističkom zemljištu.