Pogledajte prilog Banke TV

Penjati se na društvenoj ljestvici i zarađivati više od roditelja lakše je u Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Australiji i Kanadi nego u Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, pokazuje studija OECD-a Međugeneracijska socijalna mobilnost: obiteljske veze objavljena lani (www.banka.hr). Slaba društvena pokretljivost, pokazala je također studija, signalizira nedostatak jednakih mogućnosti, ograničava produktivnost i gospodarski rast.

Međugeneracijska socijalna mobilnost pokazuje vezu između socio-ekonomskog statusa roditelja i statusa kojeg će njihova djeca steći kao odrasli ljudi. Drugim riječima, mobilnost pokazuje do koje se mjere pojedinci pomiču (gore ili dolje) na društvenoj ljestvici u usporedbi sa svojim roditeljima. Istraživanje OECD-a pokazalo je kako socio-ekonomsko porijeklo utječe na obrazovanje i zaradu u svim promatranim zemljama. Ta je veza veoma jaka u Velikoj Britaniji i SAD-u, čime se ruši  mit "američkog sna", proizlazi iz studije koja je pokazala da američko društvo ne pruža jednake šanse za uspjeh svim svojim građanima.

Porijeklo određuje

Građani čiji očevi imaju sveučilišnu diplomu u prosjeku zarađuju barem 20 posto više nego oni čiji su očevi školovanje prekinuli završetkom srednje škole. Također, njihova je zarada za trećinu veća nego kod djece očeva koji nisu završili ni srednju školu. Obrazovaniji roditelji uglavnom imaju obrazovaniju djecu kojoj je lakše steći dobro plaćene poslove. Međutim, slabiji su izgledi djece koja se ne nalaze u ovom vrlom krugu, zaključuje studija.

Utjecaj obiteljskog porijekla na postignuća u srednjoškolskom obrazovanju posebno je jako u Belgiji, Francuskoj i u SAD-u, a slabije u nekim Nordijskim zemljama, Kanadi i Koreji. U mnogim je zemljama OECD-a također uspjeh đaka u velikoj mjeri ovisan o školskom okruženju.

Nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju vjerojatno će se preslikati u nejednakosti u tercijalnom obrazovanju, a samim time i u nejednakosti u zarađivanju. Tako je primjerice u Danskoj, Finskoj, Italiji i Luksemburgu vjerojatnost završetka fakulteta 30 posto viša za sinove čiji su očevi također završili fakultet nego za sinove čiji očevi imaju završenu samo srednju školu. Nejednakosti u obrazovanju pak vode nejednakostima u primanjima.

Socijalna mobilnost među generacijama niža je u neravnopravnijim društvima, navodi se u studiji OECD-a. Redistributivni porezi i neke druge povlastice kojima je cilj uvećati dohodak ili omogućiti pristup obrazovanju obiteljima koje si to ne bi mogle priuštiti mogle bi smanjiti hendikepe siromašnih ili onih s nižim obrazovnim porijeklom.

Studija naglašava kako napredovanje na društvenoj ljestvici ovisi o brojnim faktorima među kojima su osobna sposobnost, obiteljsko i društveno okruženje, mreže i stavovi. Međutim javna akcija – posebno obrazovanje i do neke mjere porezna politika – mogu igrati ključnu ulogu i pomoći ljudima da steknu viša primanja i viši socijalni status od svojih roditelja.

U svim zemljama obiteljsko i socio-ekonomsko porijeklo igraju najvažniju ulogu u postizanju određene razine obrazovanja i zarade pojedinca, ali obrazovanje roditelja (ili njegov nedostatak) na budućnost djeteta posebno veliki utjecaj ima u zemljama južne Europe i u Velikoj Britaniji.