Kvaliteta života građana konstantno se pogoršava, pa Nacionalni indeks sreće pada iz mjeseca u mjesec, pokazuje novo istraživanje Banke, Hendala i Allianza. Jedino se nije smanjila sreća mladih i to zahvaljujući tome jer ne znaju, ili ne brinu, tko ih financira.

Obrazovanje je snažno i pozitivno povezano sa životnim zadovoljstvom u siromašnim zemljama, ali ta je veza slabija u bogatijim zemljama, zaključak je istraživanja Nacionalni indeks sreće u novoj Banci.

U društvu gdje tradicionalno dominira rađanje mnogo djece pad nataliteta rezultirat će povećanjem zaposlenosti. Uslijed toga će radno aktivno stanovništvo brinuti o značajno manje osoba, odnosno djece i starijih. Razvijene svjetske države imaju razloga da podupru afričke zemlje u tom naporu jer i Afrika može pomoći njima te ublažiti efekte globalnog starenja stanovništva, napominju u Allianzovoj analizi.

Piše Majda Rijavec

Danska je najsretnija zemlja na svijetu ne jer je najbogatija nego jer je izrazito socijalna država - obrazovanje i zdravstvena zaštita su besplatni, a po izdvajanjima za djecu i starije je na prvom mjestu u svijetu. Naravno, zato su porezi vrlo visoki ali to izgleda nikoga ne smeta.

Regija s izrazitim ispodprosječnim rezultatom indeksa sreće je Lika, Kordun i Banija. Ta se hrvatska regija jedina izdvaja sa statistički značajno manjim pokazateljem indeksa sreće u odnosu na sve ostale regije (58,1).

Započelo je prvo istraživanje o kvaliteti studentskog života u Hrvatskoj na internetskoj stranici www.eurostudent.hr. Cilj je saznati koji su najčešći problemi s kojima se suočavaju studenti u pogledu troškova studija i smještaja te odgovaraju li studentska prava i stipendije stvarnim potrebama
 

NIS je blago krenuo prema gore i u ožujku iznosi 64 boda, ponajprije zahvaljujući boljoj subjektivnoj procjeni zdravlja koja iznosi čak 79 bodova, te boljoj radnoj okolini od 73,4 boda, unatoč tome što su vijesti i kretanja s tržišta rada i ekonomije sve lošije.
 

Nacionalni indeks sreće (NIS), zajednički projekt Banke, Hendala i Allianza pokazuje da hrvatski građani sve teže podmiruju svoje osnovne potrebe, da su sve nezadovoljniji trenutačnom životnom situacijom, za koju ne očekuju da će se poboljšati u budućnosti.

Prema rezultatima ankete koja je završila prošlog tjedna 72 posto anketiranih složilo se s tezom tjednika da je BDP nedovoljna mjera za pokazivanje napretka, za razliku od 28 posto koji vjeruju u BDP.

U Hrvatskoj se, povrh toga, procjena rizika od nenaplate potraživanja dužnika u posljednjih devet mjeseci značajno pogoršala. Više od tri četvrtine direktora u hrvatskim tvrtkama misle da se pretjerano dugo čeka na naplatu potraživanja.