Od svih država na svijetu, najopasnije su one koje žele usrećiti svoje građane ili podanike, rekao je profesor Žarko Puhovski na prezentaciji Nacionalnog indeksa sreće.

Ivo Bićanić, profesor EF u Zagrebu, na prezentaciji Nacionalnog indeksa sreće, projekta Banke, Hendala i Allianza, iznio je kritike i pohvale novom indeksu blagostanja hrvatskog društva.

O važnosti sreće u životu pojedinca i društva govorila je Majda Rijavec, profesorica psihologije i predsjednica Hrvatske mreže Pozitivne psihologije, dok se Žarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvrnuo na politološki aspekt NIS-a, a Ivo Bićanić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb, ukazao je na značaj BDP-a kao mjerila uspješnosti u globalnom gospodarstvu.

Unatoč krizi, rastućem siromaštvu i nezaposlenosti, Hrvati su našli neke razloge za zadovoljstvo i sreću, pokazali su prvi rezultati Nacionalnog indeksa sreće, objavljeni u novom broju Banke.

Konferenciju je u petak otvorio Hannes Swoboda, član Europskog parlamenta i bivši izvjestitelj parlamenta za Hrvatsku. Glavne teme susreta su financijski izazovi u budućnosti, energetika, tehnologija, održivi razvoj i globalizacija.

Kako se donose ekonomske odluke, na koji se način promatraju altruizam i egoizam u istočnjačkoj i zapadnjačkoj filozofija, te je li moguć ekonomski model u kojima je vlastiti interes zamijenjen interesom koji uvažava druge, neke su od tema trodnevne konferencije. U svih šest panel diskusija sudjelovat će tibetanski duhovni vođa Dalaj Lama.
 

Intelektualni krugovi na zapadu već primjenjuju ekonomske politike koje znače zaokret u javnim politikama nezaposlenosti, zdravstva i obrazovanja.

Hrvati su bili najsretniji 2005. kada se povećao optimizam zbog početka pregovora za ulazak u EU. Od tada se sreća građana smanjuje, da bi ove godine pala na razinu od prije deset godina .

Gledano po regijama svijeta, stanovništvo Južne Amerike je najoptimističnije. Dvije trećine (66 posto) tog kontinenta smatra da će sljedeća godina biti bolja od 2009. Slijede Središnja i Istočna Evropa (52 posto), Sjeverna Amerika i Bliski Istok s 50 posto.
 

Nacionalni indeks sreće će mjesečno pratiti “puls sreće” Hrvata i zadovoljstvo kvalitetom života. Novi pokazatelj časopisa Banka, agencije za istraživanje Hendal i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar promatrat će se u kontekstu društvenih i ekonomskih zbivanja, te tako donositeljima ekonomske politike pružati kvalitetniji uvid u hrvatsku stvarnost.