Dosadašnja svjetska istraživanja sreće i kvalitete života temeljila su se uglavnom na odgovorima ljudi o prosječnim emocionalnim doživljajima u duljem razdoblju te na nekim demografskim varijablama.

Iz tih istraživanja znamo da su oženjeni/udani i bogatiji sretniji od samaca i siromašnijih, ali nismo mogli saznati odgovor na pitanje što je to zbog čega su ljudi sretniji kada su u braku ili bogatiji.

Takva istraživanja na temelju prosječnih emocionalnih stanja ne oslikavaju neke kratkotrajne promjene u osjećaju sreće i iz njih zato nije moguće spoznati uzroke promjena odnosno kako svaki pojedini trenutak svakodnevice utječe na sreću pojedinca.

Zalutali um

Istraživanje Track Your Happiness (pratite svoju sreću) koje od 2009. provodi Matthew Killingsworth s Harvarda, zahvaljujući pametnim telefonima, donosi detaljnije podatke.

On je osmislio iPhone aplikaciju koja po slučajnom uzorku ljude anketira o njihovom raspoloženju (ispitanici pomiču gumb na svom mobilnom telefonu na skali od «vrlo loše» do «vrlo dobro»), o tome što rade (mogu odabrati iz 22 opcije koje uključuju odgovore poput putujem na posao, radim, vježbam, jedem), koliko su produktivni, gdje se nalaze, kako su i koliko spavali te o njihovim socijalnim interakcijama.

Do sada je jedan od njegovih glavnih nalaza da ljudski um gotovo polovinu vremena luta, a to nas čini neraspoloženima.

Razmišljanje o neugodnim ili neutralnim temama povezano je s nižom razinom sreće; usmjerenost prema pozitivnijim temama nema utjecaja na sreću.

Vrijeme koje provedemo u «lutanju» ovisi o aktivnosti kojom se bavimo – tijekom putovanja na posao riječ je o otprilike 60 posto, tijekom razgovora s nekim ili igranja 30 posto, a za vrijeme seksa, pokazalo je istraživanje, ljudski um luta 10 posto vremena.

Neovisno o tome što ljudi rade, puno su manje sretni kad im misli lutaju nego kada su usredotočeni. Stoga bismo, daje se zaključiti iz rezultata istraživanja, za postizanje emocionalne dobrobiti tome gdje nam se nalazi um trebali posvećivati barem jednako pažnje kao i tome što nam radi tijelo.

Za većinu nas ipak fokus naših misli nije dio dnevnih planova.

Istraživanje je pokazalo također kako sreća više varira od trenutka do trenutka nego od osobe do osobe što navodi na zaključak da stabilni životni uvjeti (mjesto stanovanja ili bračno stanje) nisu glavni pokretači sreće; češće su puno važnije male svakodnevne stvari.

Iz istraživanja je vidljivo kako ljudi najviše vremena provode na poslu i zbog toga su nesretni. Veliki dio vremena ispitanici provode za kućnim računalom, putujući s i na posao, u razgovoru.

Najviše su nesretni kada se odmaraju ili spavaju, a zatim prema pozitivnoj strani skale slijede vrijeme provedeno za kućnim računalom, putovanje na posao, slušanje vijesti na radiju, obavljanje kućanskih poslova.

Začuđujuće, nesretnima su se pokazali i oni koji provode vrijeme u brizi za sebe. Na sredini skale kojom se mjeri sreća nalazi se gledanje televizije, čitanje i opuštanje što znači da su te aktivnosti neutralne.

Sretnoj strani pripadaju (redom prema aktivnostima od onih koje najmanje ka onima koje najviše usrećuju) briga za djecu, kupovina, priprema hrane, molitva, meditacija, jelo, šetnja, slušanje glazbe, igranje, razgovor, vježbanje te na kraju vođenje ljubavi.

Istraživanje je također pokazalo kako zadovoljstvo na radnom mjestu može više ovisiti o iskustvu u pojedinom trenutku – kontaktima s kolegama, projektima na kojima radimo, našem dnevnom doprinosu – nego o stabilnim uvjetima za koje se vjerovalo da potiču sreću i zadovoljstvo (visokoj plaći ili prestižnoj tituli).

U istraživanju objavljenom u Harvard Business Reviewu sudjeluje više od 15.000 ljudi iz 83 zemlje svijeta. Ispitanici u realnom vremenu izvještavaju o svom emocionalnom stanju koristeći uređaje koje neprestano imaju sa sobom.

Od 2009. godine prikupljeno je više od pola milijuna različitih podataka po čemu je to istraživanje najmasovnije ispitivanje sreće u svakodnevnom životu.

Potaknuti ovim istraživanjem, neki su istraživači pokušali utvrditi vezu između lutanja uma i produktivnosti.

Mnogi menadžeri možda misle kako je određena količina lutanja dobra jer osigurava predah. Nažalost do sada prikupljeni podaci pokazuju da lutanje uma, osim što smanjuje sreću, negativno utječe i na produktivnost.

Um zaposlenika luta i više nego što bi to menadžeri mogli zamisliti – otprilike polovinu radnog dana – a zaposlenici se za to vrijeme gotovo uvijek bave osobnim problemima.

Za njihovu i za dobrobit kompanije trebalo bi im pomoći da ostanu usredotočeni. U budućnosti istraživači s Harvarda namjeravaju utvrditi što je to što usrećuje zaposlenike.