Molim sve dobre ljude da nam pomognete koliko je moguće da nam božićni i novogodišnji praznici što bolje prođu. Majka sam 4 male djece, najstarijoj je 10 godina, a najmlađoj godina i pol.
U teškoj sam financijskoj situaciji, a Božić se bliži. Svi koji nam mogu pomoći, od hrane, slatkiša igračaka, da djeci pokušamo napraviti darove za Božić...
Meni bi trebalo nešto od robe za zimu (XL), a dobrodošla bi koja šminka jer ipak sam žena i volim se kao sve malo dotjerati, ali, nažalost, to u mom slučaju nije moguće. Hvala vam puno i nemojte mi zamjeriti.
Ovo mi je bilo teško pisati i malo me sram, ali prisiljena sam na tu situaciju. Hvala još jednom.”
“Molim dobre ljude, ako imaju viška koju golf palicu na poklon. Nezaposlen sam i nemam sredstava da si sam nabavim. Unaprijed hvala.“
Ova dva izdvojena primjera iz jednog našeg internetskog oglasnika mogu i ne moraju nas potaknuti na akciju, no darivanje drugih čini nas sretnijima nego kad darujemo sami sebe, pokazalo je istraživanje Nacionalnog indeksa sreće, ali i mnoga druga znanstvena istraživanja.
Trećina Hrvata dobrotvori
U sklopu projekta Nacionalni indeks sreće uključili smo dva dodatna pitanja - o namjerama darivanja građana i o njihovim stavovima vezanim uz darivanje.
I ove će godine Hrvati najviše darivati svoje najbliže, skoro 80 posto, ali će ih 35 posto darivati dobrotvorne ustanove ili sudjelovati u humanitarnim akcijama (19%) te darivati one koji su u potrebi (16%).
Sebe će darivati svega 13,5 posto, i to većoj mjeri muški ispitanici u odnosu na ženske, a žene će u većoj mjeri darivati druge u potrebi u odnosu na muškarce.
Stavovi u vezi s darivanjem pokazuju da nas u najvećoj mjeri ispunjava darivanje bližnjih (60%), zatim poznatih u potrebi (18%), dok 9% ispitanika najviše ispunjava darivanje u dobrotvorne svrhe.
Svjetska istraživanja, poput GfK Verein u koje nažalost nije bila uključena i Hrvatska, pokazuje veliku razliku među pojedinim nacijama u pogledu darivanja u dobrotvorne svrhe.
Europljani daruju najviše djecu
Europljani najviše doniraju za djecu, slijede projekti usmjereni u smanjivanje bijede (34%) te istraživanje zdravlja (26%).
Srednja i istočna Europa mnogo manje (5%) donira u istraživanje zdravlja u odnosu na Zapadnu (26%), pa je udio koji doniraju za djecu mnogo veći - čak 75 posto.
S druge strane, Nizozemci i Britanci prednjače u donacijama za istraživanje zdravlja - gotovo polovica ispitanih novac daje upravo u te svrhe.
Više o Nacionalnom indeksu sreće