Priredila Anđa Crnjac

Iako je u Srbiji materijalno bogatstvo mjereno društvenim bruto proizvodom gotovo triput manje negoli u Hrvatskoj, njihova kvaliteta života i zadovoljstvo nisu toliko puta manji, pokazali su podaci Nacionalnog indeksa sreće.

Kada smo pokrenuli projekt Nacionalni indeks sreće u veljači 2010. godine u Hrvatskoj ideja nam je bila da to postane regionalni projekt.

Naš partner projekta agencija Hendal tako je u Srbiji počeo s mjerenjem u svibnju ove godine, pa sada možemo prikazati prve kvartalne rezultate.

Iz podataka Eurostata i Svjetske banke već je na prvi pogled vidljivo da je u Hrvatskoj život bolji.

Bruto društveni proizvod po stanovniku Hrvatske je skoro 14.000 USD, a u Srbiji niti 5400 USD, pa je Nacionalni indeks sreće u Hrvatskoj 63,3, boda a u Srbiji 55,9 bodova.

Žene žive duže u prosjeku 3 godine, a muškarci 18 mjeseci, dok je stopa smrtnosti (broj umrlih na 1000 stanovnika) u Srbiji 14,2 posto, a u Hrvatskoj 11,8 posto.

Razina Nacionalnog indeksa sreće ne odstupa od drugih dostupnih podataka svjetske baze podataka poput Eurostata i Svjetske banke.

Kada smo ih uspoređivali s hrvatskim nismo se previše iznenadili - sve vrijednosti indeksa veće su u Hrvatskoj negoli u Srbiji, što znači da je subjektivna procjena građana o kvaliteti života bolja u Hrvatskoj.
 

Kako je opća razina indeksa veća u Hrvatskoj negoli u Srbiji i sve komponente u Hrvatskoj su bolje (osim jedne: zdravog ponašanja, ali razlika je zanemariva), a najizraženije razlike koje prelaze 10 bodova uočene su kod zadovoljstva trenutačnim životom i očekivanjima za 2 godine te pristupu osnovnim potrebama i ekološkom ponašanju.

Gledajući po pojedinim komponentama najnižu razinu u obje zemlje imaju dvije komponente - u Hrvatskoj je ekološko ponašanje (53,8 bodova) i zadovoljstvo trenutačnom životnom situacijom (55,2 boda) na najnižim razinama, kao i u Srbiji gdje je sadašnja situacija za čak 16,4 boda lošija od one u Hrvatskoj.

Ista nada, ista očekivanja

Očekivanja za sljedeće dvije godine pokazuju jednak pomak na gore (poboljšanje od 5,6 bodova) u odnosu na trenutačnu situaciju u obje države, iako je sadašnja životna situacija u Srbiji procijenjena značajno lošijom. Optimizam je dakle i kod jednih i drugih istog intenziteta. 

Razlike

Pažljiviji pogled na rezultate Nacionalnog indeksa sreće pokazao je neke zanimljive razlike.

Emotivno stanje jedina je komponenta koja je gotovo jednaka u obje države, no zanimljivo je da ispitanici iz Srbije jače doživljavaju i pozitivne i negativne emocije.

Smijeh, poštovanje, užitak, sreća, zabrinutost, tuga, ljutnja, stres, ljubav i činjenje nečega novog i zanimljivog intenzivniji su kod susjeda.

U Hrvatskoj su muškarci sretniji od žena, a u Srbiji su i muškarci i žene podjednako sretni. U Hrvatskoj zadovoljstvo opada s godinama tako da je sreća silazna krivulja (što smo stariji, to smo nesretniji), dok u Srbiji sreća ima oblik slova “U“ kao i u svijetu - najveća je kod najmlađih, opada sa srednjim godinama, ali onda opet raste.

Tako je u Srbiji generacija 65+ sretnija od one srednje dobi (45-54), dok je u Hrvatskoj obrnuto. Istraživanje Nacionalnog indeksa sreće u Hrvatskoj i Srbiji pokazalo je i neke sličnosti - sretniji su stanovnici velikih gradova i obrazovaniji, a zdravlje je najvažnija i najbolja komponenta indeksa.

Promatrajući pak te dvije zemlje u kontekstu Europske unije izdvojila se njihova zajednička loša demografska slika.

Naime, prema posljednjim podacima Eurostata, jedino one od svih EU-27 imaju najmanji udio mladih - svega 15 posto stanovnika ispod 15 godina, u usporedbi s recimo 25 posto u Turskoj ili Albaniji. 

Hrvatska i Srbija jedine su zemlje u kojima opada broj stanovnika radne dobi. I treća najlošija vijest - Srbija i Hrvatska jedine su koje se smanjuju. Pogleda li se tablica lako se izračuna razlika stope smrtnosti od stope rođenih, koja je u Srbiji iznosila 4,6 posto na 1000 stanovnika, a u Hrvatskoj 1,7 posto.

Više o Nacionalnom indeksu sreće