Dug koji su islandske banke napravile prema Nizozemskoj i Velikoj Britaniji te štedišama iz tih zemalja bit će vraćen ukoliko Islanđani 12. veljače na referendumu tako odluče. Dug je veći od pet milijardi dolara.

Ističući da zemlja ne pokušava izbjeći svoje obveze, predsjednik Islanda Olafur Ragnar Grimsson izjavio je u intervjuu BBC-ju da je referendum jednostavno dio demokratskog procesa i provjere da li zakon koji je o otplati duga usvojen u parlamentu krajem prošlog mjeseca treba ostati na snazi ili ne.

Dug je nastao 2008. godine, kada su vlade Velike Britanije i Nizozemske garantirale depozite svojih građana u islandskim bankama koje su bankrotirale. Štediše su bile privučene u islandske banke visokim kamatama u vrijeme ekonomskog buma nekoliko godina ranije.

U utorak je agencija za procjenu kreditne sposobnosti Fitch Ratings snizila rejting dugoročnog duga Islanda na najniži nivo tzv. kreditnu sposobnost "za otpad" - čime je ocijenila da su vrlo mali izgledi da će Island otplatiti dug stranim vjerovnicima. Agencija je priopćila da je odluka da se o otplati duga odlučuje  na referendumu izazvala novi val političke, ekonomske i financijske nesigurnosti.

Odluka o referendumu je uslijedila nakon što je više od četvrtine Islanđana potpisalo peticiju, žaleći se na uvjete otplate duga, koji su islandske banke i vlada napravili u vrijeme kreditne krize 2008. i na čiju se otplatu obavezala islandska vlada.

Međutim, iako je odlučeno da se o otplati odlučuje na referendumu, islandska vlada je priopćila u utorak da ne odustaje od svoje obaveze da poštuje ono što je obećala. (zi)