Grčki partneri u eurozoni preuzeli su kontrolu nad proračunskim suverenitetom te zemlje. Ateni su poručili da ih u roku od 30 dana, do 16. ožujka, mora uvjeriti da će uspješno smanjiti proračunsku potrošnju.
Sumnjajući da će najavljene grčke mjere zakrpati goleme rupe u proračunu, europski ministri financija pripremaju radikalne nove mjere smanjivanja potrošnje i podizanja poreza koje će nametnuti Grčkoj, a u slučaju da ih zemlja ne provede, primijenjivat će se Lisabonski ugovor, točnije članak 126., koji predviđa ukidanje glasačkih prava zemlji članici. Konačna odgovornost dakle leži na grčkim vlastima, koje su zajedno s ostalim zemljama članicama potpisale međunarodni ugovor 2007. u Lisabonu koji regulira sve, pa i ovakve, slučajeve u Europskoj uniji.
"Ako uočimo da se određeni rizici počinju materijalizirati, grčka vlada pristala je poduzeti dodatne mjere kako bi se spriječio daljnji rast proračunskog manjka", kazao je predsjednik eurozone, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.
Atena je ipak pristala provesti u djelo nove prijedloge i srezati proračunski manjak ako u sljedećih mjesec dana ne uvjeri partnere u vlastite mjere.
Dodatne mjere trebale bi se fokusirati na rezanje potrošnje, ali i obuhvatiti mjere povećanja proračunskih prihoda, koje bi mogle obuhvatiti povećanje PDV-a i uvođenje dodatnih trošarina na luksuznu robu, uključujući privatne automobile, pojasnio je Juncker.
"Morat ćemo odlučiti o eventualnoj uspostavi fonda za eurozonu po uzoru na MMF. O tome će se svakako raspravljati, kao o svojevrsnom obliku zaštite", kazao je njemački ministar financija Steffen Kampeter.