Od 31. ožujka 2010. godine banke u Hrvatskoj moraju imati minimalnu adekvatnost kapitala 12 posto, umjesto sadašnjih 10 posto. Nova, viša minimalna stopa adekvatnosti kapitala ne znači automatski i potrebu za dodatnim kapitalom, jer će ona biti neutralizirana blažim pravilima za izračun izloženosti rizicima.
No, pojedine bi banke mogle imati problema s nedovoljnim kapitalom zbog mogućih gubitaka nakon rastućih troškova rezerviranja, upozorila je Hrvatska narodna banka (HNB) u nedavno objavljenoj publikaciji Financijska stabilnost.
Porast troškova ispravaka vrijednosti, koji obično kasni za usporavanjem gospodarske aktivnosti, smanjuje zarade banaka, pa će najslabije kapitalizirane banke morati prikupiti dodatni kapital ili smanjiti izloženost rizicima, napominju analitičari HNB-a.
Koje su to banke još se ne zna, a bit će jasnije kad budu poznati revidirani rezultati poslovanja za 2009. godinu.
Prema nerevidiranim podacima pet banaka (HPB, Centar, Credo, Croatia i Imex) ima adekvatnost kapitala ispod 12 posto, no kako će se podaci tijekom revizije sigurno mijenjati, a mijenja se i metodologija izračuna adekvatnosti kapitala slika rezultata poslovanja i stanja kapitala bit će drugačija od sadašnje.
Na tome se temelji upozorenje središnje banke da će nekim bankama biti potreban dodatni kapital.
Prema odgovorima koje smo za www.banka.hr dobili iz spomenutih banaka, neće biti problema s adekvatnošću kapitala i novim propisanim minimumom.
U Imex banci kažu da je njihova adekvatnost sad već znatno iznad minimuma i iznosi 14,5 posto.
Prema inicijalnim izvješćima i primjenom novih metoda izračuna, stopa adekvatnosti kapitala Centar banke za rizike prvog stupa (kreditni, tržišni i operativni) iznosi 14,6 posto, odnosno oko 13,5 posto kada se uključe ostali rizici kojima je banka izložena.
Iz Croatia banke odgovorili su da prema posljednjim projekcijama ispunjavaju potrebnu adekvatnost kapitala, a u Credo banci najavljuju upis hibridnih instrumenata, pa će na taj način do 31. ožujka povećati jamstveni kapital i stopu adekvatnosti kapitala.
Na isti će način i HPB prebroditi pitanje osiguranja dodatnog kapitala prije nego što se dugoročno riješi taj problem.
Sad je pitanje što revizori misle o godišnjim izvješćima banaka i koliki su njihovi zahtjevi za dodatne rezervacije. Za godinu kakva je bila 2009. za očekivati je da će revizori zbog visokih rizika i pogoršane naplate tražiti dodatna izdvajanja u rezervacije, a za njihovo pokriće potrebna je dobit i kapital.
Hoće li sve banke imati dovoljno pokrića za rezervacije i hoće li neke morati osigurati dodatni kapital znat ćemo uskoro.
HNB je objavila kako simulacije otpornosti banaka na vanjske šokove pokazuju da će bankarski sektor u idućem razdoblju ostati stabilan, te da bi samo neke manje banke mogle biti primorane na dokapitalizaciju.