Hrvatski građani i tvrtke i u siječnju ove godine, kao i lani, odustaju od štednje u domaćoj valuti. Tako je, prema podacima HNB-a, u prvom mjesecu ove godine, kunska štednja stanovništva pala na godišnjoj razini 23,3 posto, a trgovačkih društava čak 40,6 posto, prenose RBA analitičari u dnevnim financijskim vijestima banke.
S druge strane, devizna štednja stanovništva povećala se u siječnju u odnosu na isti mjesec prošle godine 13,3 posto, a trgovačkih društava 12,9 posto. Tako pad kunskih depozita u siječnju na 37,6 milijardi kuna, predstavlja njihov najniži iznos od lipnja 2006., navode RBA analitičari.
"S obzirom da devizna štednja i dalje raste dok kunska pada, možemo reći da se i u 2010. nastavio proces supstitucije kunskih depozita deviznima", zaključuju iz RBA. Naime, lani je zbog straha stanovništva da će tečaj kune u odnosu na euro pasti do 7,80 kuna, započeo trend povlačenja štednje u kunama i prebacivanja u deviznu štednju. Zbog toga su se u cijeloj 2009. kunski štedni i oročeni depoziti smanjili za 10,9 mlrd kuna ili 21,8 posto.
Također, ukupni iznos štednih i oročenih depozita u siječnju ove godine je drugi mjesec za redom zabilježio pad na mjesečnoj razini, i to od 605,7 milijuna kuna ili 2,4 posto. Tom je padu u potpunosti pridonio pad kunskih depozita. Devizni štedni i oročeni depoziti nastavili su pak rasti te su se na kraju siječnja popeli na rekordnu razinu od 136,4 milijarde kuna, što je 14,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2009. godine.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) na kraju siječnja su iznosili 207,3 milijarde kuna što je 800,6 milijuna kuna ili 0,4 posto više nego na kraju prethodnog mjeseca.
Na godišnjoj razini, ukupni su depoziti porasli 4,5 milijardi kuna (2,2%). Posljedica je to niske prošlogodišnje baze budući da se u siječnju 2009. vrijednost ukupnih depozita spustila na 202,7 milijardi kuna. "U 2010. godini ne očekujemo znatniji rast depozita obzirom da nepovoljna kretanja na tržištu rada i smanjene investicije u gospodarstvu negativno djeluju na štedni potencijal stanovništva, kao sektora koji čini gotovo tri četvrtine ukupne štednje", procjenjuju RBA analitičari. (kp)