"Ideje i njihovi vlasnici" - pogledajte prilog na Banka TV
Pogledajte fotogaleriju
Isplati li se hrvatskim poduzećima, pogotovo malima, ulagati u zaštitu intelektualnog vlasništva, patenta i autorskih prava, ili je ipak profitabilnije odustati od skupe pravne zaštite i koncentrirati se na razvoj novih proizvoda, jedna je od dilema o kojoj su raspravljali sudionici petog javnog predavanja mjesečnika Banka.
Temu "Ideje i njihovi vlasnici" u Profilovom Megastoreu u utorak otvorili su Željko Topić, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i Stanislav Prusac, vlasnik tvrtke Polar koja se bavi razvojem i izvozom softverskih proizvoda.
Marina Ralašić, urednica Banke, kazala je kako je činjenica da se ideje i njihovi vlasnici, kada jednom dođu na tržište i počnu stvarati dohodak, trebaju zaštiti. No tvrtke mogu monopolizirati nove tehnologije što je loše za društvo i gospodarstvo.
Prusac je upozorio kako se svake dvije godine događaju tehnološke mini-revolucije, ali sposobnost ljudi da je koristi razvija se puno sporije. Zato se i događa da zaštitu intelektualnog vlasništva nad tom tehnologijom definiraju generacije koju je ne koriste, a način korištenja određuju generacije koji odrastaju na toj tehnologiji. Jučer je kroz to prolazila IT industrija, pa zatim glazbena industrija, a danas je to problem nakladnika.
"Postoji disbalans u unovčenju tehnologije i zakonodavstva koje kasni u regulaciji tržišta. Taj disbalans jest problem u biznisu", rekao je Prusac koji je ispričao kako je u 90-ima kada su svi koristili piratske verzije velikih softverskih kuća stvorio vlastiti tekst-procesor i rigidno ga zaštitio, u skladu s duhom toga vremena. Kazao je kako mu je iskusniji poduzetnik koji je na vrijeme uočio trend razvoja "mekših" oblika prodaje preporučio da tržištu ponudi besplatni proizvod, što je on učinio tek 2003. "jer nije bio dovoljno pametan da ga na vrijeme posluša".
Topić se nije složio s ovakvim viđenjem Stanislava Prusca, već je poduzetnicima poručio da definitivno gube ako ne zaštite svoje ideje. Složio se, međutim, da pravni sustav kasni za razvojem tehnologije i intelektualnog vlasništva. Također je naglasio da se jako brzo mijenjaju i poslovni modeli, ali da je temelj ipak u zaštiti intelektualnog vlasništva.
Topić je rekao da su naši zakoni moderni, cjeloviti i dobro uklopljeni u svjetski sustav zaštite, ali da u Hrvatskoj nema profitabline upotrebe intelektualnog vlasništva. Nažalost, naglasio je Topić, Hrvatska niti na makroekonomskoj, niti na korporativnoj razini ne iskorištava svjetske patente koji su joj dostupni.
Dio rasprave bio je posvećen i tome tko bi i na koji način sve trebao investirati u pravnu zaštitu patenata (ili autorskih prava, žigova i ostalog) budući da su poduzetnici koji su pratili javno predavanje isticali da je pravna zaštita intelektualnog vlasništva na inozemnim tržištima izuzetno skupa, od 30 do 50 tisuća eura.
Topić je kazao da u Hrvatskoj patentna zaštita stoji 1.350 kuna te da cijeli postupak patentiranja može obaviti u Zagrebu. "Bila bi ludost ne zaštiti se i ne upotrijebiti sva pravna sredstva, ali naravno je na poduzetniku da procijeni hoće li mu očekivani prihod s nekog tržišta biti veći od troškova pravne zaštite u slučaju krađe. No, budući da u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama ima jako malo patenata iz Hrvatske taj problem i nije toliko velik", primijetio je Topić.