Hrvatska narodna banka (HNB) planira smanjiti stopu obvezne pričuve banaka do tri postotna boda u ovoj godini, znači sa sadašnjih 14 posto postupno na 11 posto. Na taj način bankovnom sustavu osigurat će dodatnu likvidnost u iznosu od 1,75 milijarde dolara (9 milijardi kuna) za kreditiranje i gospodarski rast, izjavio je u intervjuu za Reuters zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić. Podsjetio je da je pad BDP-a u prošloj godini iznosio 6 posto, a u 2010. se očekuje daljnji pad za još 0,5 posto.
"Mi smo spremni postupno smanjiti rezerve i do tri postotna boda, što u konačnici iznosi oko 9 milijardi kuna", istaknuo je Vujčić za Reuters.
Inače, HNB će idući tjedan, 3. veljače, održati sjednicu Savjeta i tada se očekuje donošenje odluke o smanjenju stope obvezne pričuve. Navodno će se u prvoj fazi stopa smanjiti sa 14 na 13 posto.
Vlada je, u želji da potakne gospodarski rast u ovoj godini, odlučila osnovati posebni fond kako bi poduzeća mogla dobiti kredite po nižim kamatnim stopama, a rizik bi podijelila država i privatni sektor.
"Ključni uvjet je da se krediti ne koriste za potrošnju u maloprodaji ili za popravljanje bilanci banaka", istaknuo je Vujčić i rekao kako bi se rezultati mjera trebali vidjeti već ove godine, a posebno 2011.
U vrijeme kada mnoge države Europske unije imaju velik deficit proračuna (grčki je primjer najočitiji), hrvatski je deficit prema kriterijima EU samo 2,5 posto BDP-a, a javni dug samo 33 posto BDP-a. Vujčić je naglasio da Vlada ne bi trebala imati problema s refinanciranjem svojih dugova ove godine, te ukazao kako je puno veći problem što je ukupna vrijednost inozemnog duga gotovo 100 posto BDP-a.
HNB smatra da Vlada ne bi trebala nastojati povećati proračunski deficit za poticanje gospodarstva kao što su učinile neke zemlje središnje i istočne Europe. "Već imamo visoke poreze, visoke subvencije, visoku javnu potrošnju, tako da bi bilo bolje skresati tu potrošnju i potrebe za refinanciranjem u srednjoročnom razdoblju".
Vujčić je također pozvao Vladu da, ukoliko Hrvatska uđe u Europsku uniju kako se očekuje 2012. godini, paralelno uđe u predvorje ili čekaonicu za euro, sustav ERM-2 (Europski tečajni mehanizam) u kojem mora provesti najmanje dvije godine prije ulaska u Europsku monetarnu uniju, odnosno prije uvođenja eura.
Istaknuo je kako je u Hrvatskoj većina kredita vezana uz euro. "Stabilan tečaj kune nam je služio dobro i to se neće promijeniti, a to bi nam trebalo olakšati i vrijeme koje ćemo provesti u sustavu ERM-2".
Reuters u tekstu podsjeća da većina analitičara smatra kako Hrvatska neće usvojiti euro prije 2015. ili 2016. (zi)