Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke u prva tri tromjesečja 2009. godine izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su 1,7 milijardi eura. Trećina iznosa odnosno 559,7 milijuna eura su vlasnička ulaganja, zadržane zarade iznose 147,7 milijuna eura, dok na ostala ulaganja otpada 991,8 milijuna eura.
Ukupna izravna strana ulaganja u Hrvatsku u 2008. iznosila su 3,33 milijarde eura, što je oko 10 posto manje nego 2007. godine. Alen Škudar, voditelja Odjela za statistiku platne bilance i međunarodnih ulaganja u Direkciji za statistiku HNB-a, prilikom predstavljanja godišnjeg izvješća World Investment Report u rujnu rekao je za 2009. godinu kako je opći osjećaj da će biti lošija od prethodne, uz ogradu da se HNB na bavi procjenama, nego evidencijom dosadašnjih ulaganja.
U trećem tromjesečju izravna strana ulaganja porasla su za 786,2 milijuna eura. Najveći doprinos rastu inozemnih ulaganja došao je od rasta ulaganja u trgovini na veliko i posredovanja u trgovini, koja su od prvog tromjesečja - kada su iznosila svega 12,8 milijuna - skočila na 707,5 milijuna eura.
Promatrajući strukturu prispjelih inozemnih izravnih ulaganja, 559,7 milijuna eura odnosilo se na vlasnička ulaganja. Za razliku od prvog tromjesečja kada je zabilježeno povlačenje zadržane dobiti (130 milijuna eura), u drugom i u trećem tromjesečju dobit je zadržana u Hrvatskoj pa su za cijelo razdoblje od siječnja do rujna zadržane zarade iznosile 147,7 milijuna eura.
U prva tri tromjesečja najveći dio, čak 81,5 posto ukupnih izravnih investicija, odnosio se na investicije u financijsko posredovanje te na trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini. Najveći iznos ukupnih izravnih ulaganja došao je iz Nizozemske (839,1 milijuna eura), a slijedi Austrija s ulaganjima u iznosu 501,9 milijuna eura, koja je od 1993. najveći ulagač u Hrvatsku s ukupno 6,3 milijarde eura (27 posto ukupnih izravnih stranih investicija).
Izravna inozemna ulaganja, koja su u prvoj polovici godine prepolovljena na godišnjoj razini zahvaljujući globalnoj ekonomskoj krizi, ipak se prema kraju godine oporavljaju, u skladu s oporavkom tržišta s kojih u Hrvatsku dolazi najveći dio stranih ulaganja. Ipak, na razini cijele godine, izravne strane investicije će sigurno biti znatno manje nego 2008. godine, s obzirom da je averzija ulagača prema rizičnim tržištima još uvijek prisutna.
Unatoč očekivanom smanjenju deficita tekućih transakcija, izgledno je da navedeni manjak u platnoj bilanci neće biti pokriven s inozemnim izravnim investicijama koje su inače najpovoljniji način njegovog financiranja.
U ovoj godini, s oporavkom gospodarstva eurozone te nastavkom pada averzije prema riziku, možemo ponovno očekivati rast interesa stranih investitora za Hrvatsku. Međutim, koliki će interes biti, ovisit će o brzini provođenja strukturnih reformi, tijeku pregovora s EU te poboljšanju investicijske klime.
Od 1993. do kraja rujna prošle godine izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su 23,60 miljardi eura. Od tog iznosa na vlasnička ulaganja otpada 13,7 milijardi eura, na zadržane zarade 3,9 milijardi, a na ostala ulaganja 6 milijardi eura. (td)