Nakon šest tjedana gubitaka, na Zagrebačkoj je burzi, s tehničkog aspekta, uskoro moguć preokret, no indeks Crobex nastavit će se kretati ispod prosjeka najvažnijih indeksa na tržištima srednje i istočne Europe.

Crobex indeks i prošloga je tjedna, već šestoga zaredom, nastavio negativni niz. Pao je za 2,53 posto, na 2.038 bodova, najnižu razinu od 4. rujna, kada je iznosio 2.026 bodova. Crobex10 indeks prošloga je tjedna, pak, potonuo 1,97 posto, na 1.072 boda.

Zadnja vrijednost za Mediku je 17.11., a za Magmu i Sunčani Hvar 26.11.2009.

Redovni promet dionicama dosegnuo je gotovo 178 milijuna kuna, što je 61,5 milijuna kuna više nego tjedan dana prije.

"I proteklog tjedna nastavilo se negativno raspoloženje na domaćem tržištu. U zadnjih mjesec i pol dana Crobex je korigiran naniže oko 11 posto i s tehničkog je aspekta vjerojatno će u kratkom roku preokrenuti smjer", kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. Kako ističe, do kraja godine ne očekuje se znatniji pad Crobexa.

"No, zbog očekivanja da će i u 2010. godini domaći gospodarski pokazatelji biti loši, nezaposlenost nastaviti rasti, a proces 'deleveraginga' u realnom sektoru početi davati pozitivne efekte najvjerojatnije tek u drugom dijelu iduće godine, domaći burzovni indeks nastavit će se kretati ispod prosjeka najvažnijih indeksa na tržištima srednje i istočne Europe", napominje Balgač.

Crobex već bilježi ispodprosječni prinos u odnosu na odgovarajuće indekse na tržištima srednje i istočne Europe u razdoblju od ožujka ove godine do sada, navodi Balgač.

"Iako i tamošnja gospodarstva tište slični problemi kao i nas, vjerojatno će njihova prilagodba biti puno brža nego u Hrvatskoj. Naime, ta gospodarstva ponajviše su izvozno orijentirana, pa bi s oporavkom zapadnih gospodarstva mogla brže započeti oporavak", kaže Balgač.

Prošlog tjedna na Zagrebačkoj burzi ponovno je najlikvidnija bila dionica T-HT-a, s prometom od 82,3 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 1,12 posto, na 272 kune. Slijedi dionica Atlantske plovidbe, s prometom od 11,6 milijuna kuna. Cijena joj je potonula 4,8 posto, na 990 kuna. Među najlikvidnije uvrstila se i dionica HG Spota, s prometom od 7,7 milijuna kuna. Cijena joj je skočila za gotovo 55 posto, na 68 kuna.

Građevinski sektor pretrpio je oštre gubitke. Cijena dionice IGH potonula je 6,09 posto, na 3.005 kuna, Ingre 6,65 posto, na 42 kune, a Dalekovoda 6,57 posto, na 335 kuna. Dionice Tehnike i Hidroelektre niskogradnje pojeftinile su, pak, više od 10 posto.

Ulagače nije uspio ohrabriti ni snažan rast cijena dionica na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna, zahvaljujući naznakama jačanja američkog gospodarstva. Premda su do kraja tjedna cijene oštro pale jer su ulagače zabrinuli financijski problemi Dubaija, vodeći svjetski indeksi zabilježili su manji tjedni pad od Crobexa. Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks oslabio 0,1 posto, dok je Nasdaq indeks pao 0,4 posto. S&P 500 indeks ostao je praktično nepromijenjen na 1.091 bod. I na većini europskih burzi cijene su dionica blago pale.

"Većina investitora na stranim burzama zaključit će ovu godinu s priličnim dobitcima, pogotovo ako su ušli na tržište početkom godine. Međutim, kako se približavamo kraju godine, očita je njihova sve manja sklonost rizičnijoj imovini. Po tijekovima kapitala uočljivo je da prelazi iz rizične imovine, poput dionica, u sigurniju, kao što su obveznice", navodi Balgač. Ipak, pozitivno raspoloženje na svjetskim burzama, koje traje od sredine ožujka ove godine, vjerojatno će se nastaviti i u 2010. godini, smatra Balgač.

"Prve znakove znatnijeg povlačenja novca s dioničkih tržišta vjerojatno ćemo vidjeti s naznakama primjene izlaznih strategija središnjih banaka u svijetu, što se očekuje u idućoj godini. Neke analize čak pokazuju da cijene dionica ustvari znatnije negativno reagiraju tek nakon značajnijeg skoka prinosa po obveznicama, odnosno s ubrzanim rastom kamatnih stopa. A zasad nema takvih naznaka", navodi Balgač.

Idućega tjedna ne očekuju se značajniji makroekonomski podaci. No, bit će zanimljivo vidjeti kakva će biti reakcija ulagača na izvješće Državnog zavoda za statistiku, objavljeno u petak, da je bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju pao za 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je blaži pad nego u prvom i drugom kvartalu, kada je iznosio 6,7, odnosno 6,3 posto, i u skladu je s očekivanjima analitičara.

U anketi Hine, devet analitičara očekivalo je pad gospodarstva u protekom tromjesečju u rasponu od 4,2 do 6,4 posto. U prosjeku, očekivali su pad BDP-a od 5,5 posto.

"Intenzitet pada gospodarstva je usporen. U tom smo smislu dotaknuli dno i najgore je iza nas. U idućim kvartalima očekujemo daljnje usporavanje pada, no i dalje procjenjujemo da će u idućoj godini pad BDP-a iznositi oko 2 posto", kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. Ističe da su rizici za gospodarstvo, posebice zbog rasta nezaposlenosti i dinamike restrukturiranja poduzeća, i dalje vrlo snažni.

Restrukturiranje u realnom sektoru, ali i u državnim tvrtkama tek slijedi jer kompanije imaju još puno 'sala za rezati', stoga Stojić očekuje daljnje slabljenje tržišta rada, što će izazvati pad ukupnog raspoloživog dohotka i pritisak na gospodarstvo.

"Sa zanimanjem iščekujemo početkom idućega tjedna reakciju ulagača na najnoviji podatak o bruto domaćem proizvodu za treće tromjesečje. Na stranim burzama takvi podaci obično znatno utječu na raspoloženje ulagača", zaključuje Balgač. (td)