Na rang ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska je u godinu dana pala za čak 11 mjesta završivši na 72 mjestu s ocjenom konkurentnosti od 4,03 (ranije 4,22) u društvu s Marokom, Namibijom i Vijetnamom.

Ove poražavajuće podatke iz Izvješća o globalnoj konkurentnosti za  2009.-2010. Svjetskog gospodarskog foruma u utorak je predstavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, istaknuvši kako je to dosad najlošiji rezultat Hrvatske u osam godina koliko sudjeluje u rangiranju koje je obuhvatilo ukupno 133 zemlje.

Rezultat je u suprotnosti i s težnjama Nacionalnog vijeća za konkurentnost da se Hrvatska u roku od pet godina nađe među 40 najkonkurentnijih zemalja svijeta. Stoga su i u Vijeću nezadovoljni svojim radom te su najavili kako kadrovske, tako i promjene u programu rada. Također, valja reći da je ispitivanje konkurentnosti provedeno prije nego što je u Hrvatskoj povećan PDV, uvedene trošarine i promijenjeni još neki zakoni, pa nije isključeno da bi ocjena konkurentnosti bila još slabija da su ti parametri uzeti u obzir.

 

Hrvatska i referentne tranzicijske zemlje
Rang	Zemlja
31.	Češka
37.	Slovenija
53.	Litva
58.	Mađarska
62.	Crna Gora
64.	Rumunjska
68.	Latvija
72.	Hrvatska
93.	Srbija
84.	Makedonija
109.	BiH

Kad je riječ o najboljima na ljestvici, Švicarska je preuzela prvo mjesto od SAD-a, koje su dvije godine slovile kao najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo. Razlog pada na drugo mjesto je pogoršana makroekonomska stabilnost, te lošija ocjena financijskih tržišta. Među prvih pet su još Singapur, Švedska i Danska.

"Ovogodišnje istraživanje po prvi put je Hrvatsku svrstalo u drugu polovicu ljestvice, među zemlje poput Bugarske i Ukrajine od kojih smo tradicionalno bilježili bolje rezultate. Većina problema na koje domaći gospodarstvenici ukazuju već godinama poput nedjelotvorne javne uprave i neproduktivnih javnih rashoda, korupcije, zabrinjavajuće veze između plaća i produktivnosti, kao i neodgovarajuće obrazovane radne snage i dalje su nam najveći teret. Hrvatska treba promjene koje nisu ni lake ni brze. Problemi se mogu riješiti teku srednjoročnom razdoblju, a u međuvremenu ćemo živjeti loše. Zato u Hrvatskoj želimo stvoriti savez za promjene, postati konkurentno gospodarstvo i građanima omogućiti da žive bolje“,  istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac. Potvrdio je da će Vijeće formalizirati ove, kako je rečeno, frustracije postojećom situacijom i pokušati naći što više saveznika za frontu za promjene, jer kako je kazao "danas imamo frontu protiv promjena“. Ujedno je kazao kako se nada da će premijerka ustrajati na promjenama. 

"Ovi su rezultati odraz svega na što smo upozoravali godinu dana.  Stvorili smo državu, ali nemamo viziju budućnosti, imamo institucije, ali nemamo sustav vrijednosti. A u tim institucijama sjede ljudi koji nemaju nikakve odgovornosti za svoju funkciju. Naš je sustav upravljanja identičan kao i 1991. godine, nije se kadar nositi s promjenama, niti smo mi kadri prepoznati da se svijet mijenja i zato klizimo i klizit ćemo i dalje dok se nešto ne promijeni. Zato nam ni kapital ne dolazi jer sustav ne funkcionira“, upozorio je član Vijeća Ivica Mudrinić. Podsjetio je kako se zakoni mijenjaju svaka dva-tri mjeseca bez analize njihova učinka. Rezultate turističkog sektora nazvao je smijurijom, objasnivši da bi kad bismo znali što je naš turistički proizvod, dogovorili se što želimo i donijeli sektorsku strategiju taj rezultat mogao biti pet puta veći. "Nismo utvrdili gdje želimo biti za 10 do 15 godina, već prepuštamo stvarima da se događaju same po sebi“, zaključio je Mudrinić. 

Predsjednica SSSH Ana Knežević poručila je da više neće sudjelovati u radu Vijeća ako se i Vlada ne uključi.

Inače, na predstavljanju rezultata istraživanja konkurentnosti nije bilo predstavnika Vlade.