Od siječnja do travnja ove godine, vanjskotrgovinski suficit Hrvatske sa zemljama Cefte iznosio je 318,5 milijuna dolara, što je 35 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju  kad je suficit iznosio  490,9 milijuna dolara.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz Hrvatske u Albaniju, BiH, Moldaviju, Crnu Goru i Makedoniju ili zemlje Cefte u prva četiri mjeseca iznosio je 640,5 milijuna dolara, što je pad od 37 posto.

Najveći porast izvoza, od 35 posto, Hrvatska ima s Moldavijom, iako je to i dalje najniža vrijednost izvoza u članicu Cefte koja ne iznosi niti milijun dolara. S Albanijom je izvoz  narastao na 14 milijuna dolara, što je 14 posto više.

Najviše se smanjio izvoz u  Bosnu i Hercegovinu, čak za 39 posto, no BiH je i dalje najveći izvozni partner u koju Hrvatska izvozi čak 400 milijuna dolara vrijednosi robe. 

U Srbiju se izvozi 24 posto ili155 milijuna dolara, a oko pet posto se u Crnu Goru i isto toliko u Makedoniju.

U prva četiri mjeseca Hrvatska je uvezla iz Cefte roba u vrijednosti od 322 milijuna dolara što je 34,6  posto manje. Najmanje se uvozi iz Albanije, a najviše iz BiH, gotovo 170 milijuna dolara, te iz Srbije 81 milijuna dolara, iako je uvoz iz Srbije najviše pao – čak za 40 posto.

Prema riječima neovisnog ekonomskog analitičara Damira Novotnyja razlozi niske razmjene sa zemljama CEFTA-e, osim u svjetskoj krizi, leže i u smanjenom značaju 'nove CEFTA-e' koja se prepolovila stupanjem Rumunjske i Bugarske u Europsku uniju (1.1.2007.). Nadalje, nema primjerene robe za izvoz, a još uvijek preveliku težinu imaju i političke odluke, poput nedavne zabrane hrvatskog izvoza u BiH.

Cefta nije tržište na kojem Hrvatska objektivno može biti konkurentna jer nema novih proizvoda, dok ostale europske zemlje, koje predvode slovenske kompanije, uspješnije posluju na tom tržištu iako su izašle iz Cefte, dodaje Novotny.

Stoga se nameće zaključak da iako nema carinskih barijera, ostale su tržišne i političke, zbog kojih je teško povećati razmjenu u kojoj Hrvatska (ipak) ima suficit.