Najviše je stranaca u Švicarskoj, u kojoj čak 20,2 posto ukupne populacije čine stranci, te u dvije baltičke zemlje, Litvi s 19 posto i Estoniji sa 17,6 posto pridošlica u ukupnom stanovništvu, objavio je Eurostat. U Litvi, koja ima samo 2,3 milijuna stanovnika, živi i radi oko 433 tisuće stranaca, a u Estoniji, s 1,3 milijuna stanovnika, boravi 236 tisuća stranih državljana.
U zapadnoj Europi, upola manje stranaca od Švicarske ima Austrija (9,4 posto), a slijede Belgija i Njemačka s 8,8 posto, Grčka s 8,1 posto, Francuska s 5,7 posto, Velika Britanija s 5,2 posto, Italija s 5 posto, Nizozemska s 4,3 posto te Finska sa svega 2,1 posto stranaca.
Većina zemalja istočne za razliku od zapadne Europe, ne računajući dvije spomenute baltičke zemlje, ima relativno mali udjel stranaca u ukupnom stanovništvu, piše nova Banka. U Hrvatskoj boravi svega 36 tisuća stranaca, što je 0,8 posto ukupne populacije zemlje. Najmanje je stranaca u Bugarskoj i Rumunjskoj (0,3 i 0,1 posto), dok se kod ostalih zemalja - poput Slovenije, Mađarske ili Češke - zapaža trend polaganog porasta broja pridošlica u ukupnom stanovništvu. Naprimjer, u Sloveniji, koja ima dva milijuna stanovnika, boravi 54 tisuće stranaca, što je 2,7 posto ukupne populacije. U odnosu na prijašnje godine broj stranaca povećava se iz godine u godinu, a sličan trend bilježe Mađarska i Češka.