U pulskom restoranu Valsabbion znalci su jednostavno uživali, a oni drugi otkrivali svijet vrhunskog slow fooda. Brojne svjetske zvijezde nisu propuštale, obično nakon nastupa u pulskoj Areni, doći na večeru. Vlasnica Sonja Perić je sa svojom kulinarskom ekipom izazivala ništa manje od divljenja kad je u svijetu, u sklopu turističkih prezentacija, jelima predstavljala Hrvatsku. I nakon 16 godina, čarolija je završila, a vlasnica koja je u boljim vremenima maštala o lancu sličnih lokala duž obale, okončala je svoju ugostiteljsku misiju, piše Večernji list.
Perić, inače supruga aktualnog ministra turizma Veljka Ostojića, tek je lokalnim medijima rekla da će Valsabbion ubuduće raditi kao bed&breakfast objekt. Vijest o gašenju restorana nikoga u turizmu, ali i šire, nije ostavila ravnodušnim. Što to znači ako ne ide ni najkreativnijima? Vrijedi li uopće težiti vrhunskoj kvaliteti? Na krajnjem jugu, prije nekoliko mjeseci kapitulirao je Goran Štrok prodajući svoje luksuzne hotele, a sada predaju potpisuje i žena koja je entuzijazmom i kreativnošću pomicala granice u ugostiteljstvu. Ima li uopće nade za luksuzni turizam u Hrvatskoj? Iako je ponajmanje pogodila bogataše, kriza zasigurno ne pogoduje. No, ona razgolićuje činjenicu da luksuz nema prođu ako si ga barem povremeno ne može priuštiti i srednji sloj.
Valsabbion je, stoga, lekcija svima koji zazivaju luksuz i elitizam kao odgovor na sva turistička pitanja. Bogataša je, naime, premalo da bi od njih živjele stotine jadranskih hotela, da ne spominjemo kako bi tek preživjeli deseci tisuća privatnih iznajmljivača.
"Ne postoji niti jedna turistička zemlja na svijetu koja ima samo bogate goste. Turizam je svuda mješavina gostiju svih platežnih mogućnosti i nema teorije da jedna zemlja živi samo od luksuznog turizma. A gosti više platežne moći počet će nam dolaziti čim se Hrvatska odlijepi od predodžbe o zemlji sunca i mora te nametne prednosti poput, primjerice, nacionalnih parkova", kaže Sandra Čorak, direktorica Instituta za turizam, koji radi plan i strategiju razvoja turizma do 2020.
Najnovije ankete među Europljanima potvrđuju da su prve asocijacije na riječ “Hrvatska” turizam, sunce i more. Luksuz, kao asocijacija, nije ni jednom spomenut. Hrvatskom imidžu ne pomaže ni sve više hotelskih zvjezdica, a ni ambicije Hvara ili Dubrovnika da se nađu na popisu elitnih destinacija.
Dubrovnik u raskoraku
"Nije dovoljno da mjesto ima luksuzne hotele. Ne biraju gosti kamo će na odmor prema hotelima. Štoviše, hotel je u odlučivanju na samom kraju. Destinacija koja želi biti vrhunska mora takvu kvalitetu nuditi od zračne luke, preko taksista i parkirališta do mjesta i mogućnosti za kupnju, restorana, zabave, ljubaznih ljudi i sitnica kakve su, recimo, strane novine koje je gost navikao kod kuće kupovati i želi ih i na odmoru", kaže Pave Župan Rusković, koju je dubrovačka Turistička zajednica angažirala u osmišljavanju upravljanja destinacijom.
U tom raskoraku između dobrih hotela i ne tako dobro uglazbljene ukupne turističke ponude zapeo je i sam Dubrovnik. Prije rata je, kaže bivša ministrica, sve bilo izbalansiranije. Hoteli su bili solidni, ali dubrovačkim ulicama se nisu prelijevale tisuće gostiju s kruzera, niti su uličice staroga grada bile zastrte štandovima, stolovima i stolcima niza lokala.
"To stvara dojam masovnog, nikako luksuznog turizma, na što nam se mnogi gosti, uostalom, i žale. Ekskluziva ide s manje ljudi. Iako, niti jedna destinacija, pa ni sam Dubrovnik, niti može niti treba ciljati isključivo na elitu. U Dubrovniku će možda biti više objekata i sadržaja tog profila nego u nekim drugim mjestima u Hrvatskoj, ali čak i u Dubrovniku mora biti ponude za svaki džep. S time da se u svakom segmentu, bilo da se radi o visokoj, srednjoj ili nižoj kategoriji, mora težiti kvaliteti i gornjoj granici", kaže Župan Rusković.
Odgovore o idealnom omjeru elitnog i “konfekcijskog” turizma ponudit će i strategija razvoja, no mnogi se slažu kako bi bilo sjajno (i više nego dovoljno!) da je svaki treći hrvatski gost bogat. Za prihode od priželjkivanih 10 do 12 milijardi eura dostajalo bi, drugim riječima, oko tri milijuna bogataša i otprilike još dvaput toliko gostiju prosječnog budžeta.
Ministar turizma Veljko Ostojić ističe da se kroz suradnju s privatnim sektorom mora stalno ulagati u infrastrukturu, educirati kadar, ali i čuvati okoliš i autohtonost, koji Hrvatsku izdvajaju od mnogih konkurenata. "Hrvatska treba biti odredište dostupno za sve goste i svim gostima trebamo pružiti iskustva i doživljaje koje traže, i na tome trebamo raditi", stav je ministra turizma.