Tvrtka G-klasa obavijestila je Zagrebačku burzu kako raskida Ugovor o ulaganju i međusobnim odnosima koji je u prosincu 2009. sklopila sa zatvorenim investicijskim fondom Quaestus Nekretninama koji zastupa Quaestus Invest, prenosi Lider.

Ugovor je, stoji u pismu odvjetnika Borisa Anišića koji zastupa članove društva G-klasa Davora Marasa i Olivera Vidića, raskinut jer ga je druga strana prekršila. Među razlozima raskida navodi se kako G-klasa ne može obavljati djelatnosti poslovanja nekretninama i pravovremeno realizirati projekt Klinča Sela zbog čega je nastupila teška materijalna šteta za članove društva i samo društvo, i to zbog kršenja Ugovora od strane fonda.

G-klasa je primila službenu ponudu Dalekovoda za realizaciju projekta logističko-distributivnog centra Klinča Sela 1, a o ponudi su se morali očitovati do 15. studenog prošle godine. U sklopu tog projekta zaključen je i predugovor o zakupu poslovnog prostora s AWT International Trgovina i usluge. Ponuda Dalekovoda ocijenjena je kao veoma povoljna, no G-klasa nije mogla krenuti dalje s prihvaćanjem ponude i realizacijom projekta zbog, kako stoji u pismu, izostanka bilo kakve aktivnosti Fonda kao člana društva G-klasa.

Uz to je Silvio Barišić, kao član Uprave G-klase kojeg imenuje Fond, podnio ostavku 18. studenog 2011., a preostala dva člana društva (Maras i Vidić) nisu mogli na zakoniti način voditi poslove društva jer u Društvenom ugovoru stoji da tri člana Uprave društvo zastupaju skupno. Fond do danas nije imenovao svog predstavnika u Upravi G-klase.

Kako nisu mogli nastaviti s projektom Klinča Sela nisu imali sredstava da podmire kreditne obveze prema Hypo banci (210 tisuća eura), a što su, kako se navodi, mogli učiniti da su primili sredstva od Dalekovoda. Kako su članovi društva Maras i Vidić osobno jamčili za ispunjenje kreditnih obveza, za njih je sada nastala velika materijalna šteta. Također, u pismu stoji i kako je Hanfa temeljem rješenja iz rujna prošle godine oduzela odobrenje za rad Quaestus Investu, a u pitanje je doveden i način odabira drugog društva za upravljanje Fondom. 

S obzirom na navedeno, Maras i Vidić traže nakandu štete. Njihov zastupnik je ustvrdio kako je opravdano za očekivati da bi realizacijom svih sedam faza projekta LDC Klinča Sela vrijednost poslovnog udjela Marasa i Vidića iznosila 8,4 milijuna eura što predstavlja i iznos materijalne štete uzrokovane od strane Fonda.

Pismo nosi nadnevak 2. siječnja, a tek je danas objavljeno na Zagrebačkoj burzi.

Podsjetimo, u kolovozu prošle godine Quaestus Nekretnine objavile su na Zagrebačkoj burzi kako su kompletirale šesto ulaganje u nekretnine, a ovim ulaganjem fond izravno ulazi u zemljišno-knjižno vlasništvo 38.052 četvornih metara zemljišta u području industrijske zone Klinča Sela, gdje je već pokrenuo projekt industrijske zone Klinča Sela kroz suvlasništvo u društvu G-klasa.

Tada je rečeno da se u sklopu industrijske zone Klinča Sela planira izgradnja modernog poslovnog parka sa svim pratećim sadržajima, s posebnim naglaskom na teretni promet željezničkom prugom. Industrijska zona smještena je sa sjeverne strane autoceste od Zagreba prema Karlovcu, neposredno uz željezničku prugu Zagreb-Rijeka.

"Industrijska željeznička pruga s planiranim terminalom za utovar i istovar unutar zone, neposredni pristup autocesti, blizina koridora Vb, te povezanost s morskim lukama na Jadranu i riječnom lukom u Sisku, čine industrijsku zonu Klinča Sela superiornom lokacijom za distribuciju robe na području Hrvatske, kao i za potencijalni regionalni distributivni centar", rekli su tada u Quaestus Nekretninama.

Pojasnili su i da je na ovaj način, zajedno s prvim ulaganjem u industrijsku zonu Klinča Sela kroz društvo G-klasa, fond Quaestus Nekretnine zaokružio i kompletirao prvu fazu realizacije projekta u Klinča Selima, s obzirom da je zemljište u zoni do kraja okrupnjeno Fond je objavio da je G-klasa, društvo koje nosi realizaciju projekta industrijske zone Klinča Sela, potpisalo predugovor o zakupu sa renomiranim zakupcem iz veleprodajnog sektora za više od 20 tisuća četvornih metara logističkog prostora, a kao datum useljenja naveden je početak 2013.