Najčešći uzroci smrti danas više nisu zarazne bolesti poput AIDS-a, malarije ili tuberkuloze, već kronične tegobe poput šećerne bolesti ili visokog tlaka.

Za 60 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu nisu "krive" zarazne bolesti, a taj trend je u porastu. Za znanstvenike poput Petera Piota, direktora Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu uzroci ovih promjena su očiti. Danas sve više ljudi umire od bolesti krvožilnog sustava, dijabetesa i pretilosti, s iznimkom Afrike južno od Sahare. Tamo je AIDS i dalje glavni uzrok smrti.

Piot smatra da je ovakav razvoj posljedica promijenjenog stila života i loših navika u prehrani, a to znači - previše soli, previše šećera, previše masnoće. Tome još dodatno doprinosi činjenica da jeftina hrana u pravilu nije posebno zdrava hrana. "K tome još treba pridodati da se danas manje krećemo nego prije. Sve te faktore koji štete zdravlju Europljana danas srećemo i u drugim krajevima svijeta", upućuje znanstvenik.

Moderno društvo, moderne bolesti

Dugo vremena su kronična oboljenja poput prekomjerne težine ili visokog tlaka slovila kao bolesti blagostanja, bolesti visoko razvijenog društva zapadnih industrijskih zemalja. No, to se globalizacijom i urbanizacijom promijenilo.

I u Africi industrijski proizvedena hrana sve više zamjenjuje tradicionalno spremljena jela, u arapskom svijetu konzumiraju se tone pića punih šećera poput Cole i Fante, a duhanska industrija je područje svog djelovanja zbog strogih zabrana u Americi i Europi prebacila na Aziju.

Globalizacija i širenje kroničnih bolesti su dakle definitivno povezani, ali je izraz "bolesti blagostanja" zastario, kaže Pekka Puska, predsjednik World Heart Federation-a. On ukazuje na činjenicu da se iste bolesti šire i u siromašnijim zemljama, te da je faktor rizika od njih i u razvijenim zemljama posebno visok u siromašnijim slojevima. "Siromaštvo uzrokuje kronične bolesti, a kronične bolesti uzrokuju siromaštvo", tvrdi Puska.

Psihičke bolesti godinama zanemarivane

80 posto ljudi koji umiru od kroničnih bolesti u međuvremenu dolaze iz zemalja s niskim ili srednjim primanjima i sve više znanstvenika, političara i međunarodnih organizacija to prepoznaje kao problem.

No, postoji još jedno široko polje kroničnih bolesti koje su do sada ostale nedovoljno istražene i zanemarene: psihičke bolesti. Od depresije pati danas više od 150 milijuna ljudi. Za Petera Piota radi se o zdravstvenom problemu koji je do sada bio najviše zanemarivan. Problem je, upućuje on, i to što su ljudi koji imaju psihičke probleme u većini zemalja stigmatizirani. Još uvijek se zanemaruje činjenica da su psihička oboljenja važan uzrok mnogih drugih bolesti.

"Tako je Opća skupština Ujedinjenih naroda odlučila u rujnu 2011. organizirati konferenciju o bolestima koje nisu zarazne, što je fenomenalno. Ali odlučeno je da na njoj neće biti raspravljano o psihičkim bolestima. To smatram apsolutno šokantnim!", kaže direktor Londonske škole za higijenu i tropske bolesti.

Bolje spriječiti, nego liječiti

Jednim od brojnih, dijelom još neistraženih uzroka sve češćih psihičkih oboljenja, smatra se stres prouzročen modernim načinom života. I protiv njega je teško naći lijek. Ali protiv bolesti kao što su dijabetes i visoki tlak može se učiniti puno, prije svega prevencijom, kaže Ala Alwan koji je u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zadužen za nezarazne bolesti.

"Smanjenjem konzuma duhana i alkohola, zdravom prehranom, fizičkom aktivnošću možete izbjeći veliki dio ovih bolesti", tvrdi on.