Poslušajte audio zapis:
Trebaju li građani Hrvatske strahovati od masovnog bankrota jedinica lokalne samouprave? Nakon što je Slavonskom Brodu imovina stavljena na dražabu zbog nemogućnosti podmirivanja dugova, gradu Zlataru još prije nekoliko mjeseci Elektra ukinula struju, time i javnu rasvjetu, ali ugasila i računala u gradskim uredima, a navodno dugovanje Trogira prelazi njegov trgodišnji gradski proračun, je li vrijeme da se zapitamo hoćemo li ostati bez vrtića i osnovnih škola, a ulice nam zatrpati smeće?
"Teško mi je odgovoriti na to, jer u našoj pravnoj regulativi nije definirano kako postupati u takvim slučajevima. Ako je račun blokiran, gradovi neće moći obavljati svoju funkciju. To se tiče svih ustanova u nadležnosti grada poput vrtića i škola, pa do odvoza smeća i svega drugoga što se financira iz gradskog proračuna", kaže gradonačelnik Rijeke i predsjednik Udruge gradova Vojko Obersnel.
Na pitanje je li uopće moguć službeni stečaj grada ili neke druge jedinice lokalne samouprave, kao što je to moguće, primjerice u Mađarskoj, Dubravka Jurlina Alibegović, stručnjakinja za lokalne i regionalne javne financije sa Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da u Hrvatskoj to nije moguće.
Govoreći o problemima s kojima se u financiranju ovih dana susreću gradovi, gradonačelnik Obersnel, kaže kako je dio njih vezan uz opću krizu i njene posljedice, a dio uz neadekavatan sustav financiranja lokalne samouprave. Što se pak slučaja Zlatara tiče, Obersnel kaže kako je to primjer zaduživanja preko svojih mogućnosti, istovremeno se čudeći kako im je to uspjelo s obzirom na složenu proceduru dobijanja suglasnosti Ministarstva financija. "Prema mojim iskustvima, Ministarstvo obično nije pretjerano spremno davati suglasnost za zaduživanje lokalne samouprave, no očito je da treba pojačati kontrolu", kaže Obersnel.
Ministarstvo financija zaduženo je i za kontrolu proračuna lokalnih samouprava, koji prema zakonu ne bi smjeli ostvarivati deficit. Lokalna se samouprava može zaduživati isključivo za kapitalne investicije, a nikako, primjerice, za plaće zaposlenika u gradu. No, ovih je dana u medijima objavljeno kako će grad Zagreb do kraja godine imati deficit od 450 milijuna kuna, a da je Trogir dužan tri godišnja proračuna. Znači li to da Ministarstvo, ali i Državna revizija ne rade svoj posao?
Da zakoni koji uređuju ovlasti i financiranje lokalne i regionalne samouprave nisu dobri, najbolje ilustrira činjenica da su od 576 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj njih 54, od čega 20 županija i 34 grada, danas spremni preuzeti i djelomično financirati dio decentraliziranih javnih funkcija. Reforma je svakako portrebna, slažu se i Jurlina Alibegović i Obersnel, no nije moguća do kraja godine, kako je to najavio ministar uprave Davorin Mlakar.
"Bojim se da srljamo da napravimo glupost kakvu smo napravili '93. kada smo ukinuli jedan relativno organizirani ustroj lokalne samouprave, da bi od tadašnjih 105 općina danas imali preko 560 jedinica upitnih mogućnosti. Reformu je nemoguće provesti preko noći, samo konstatirajući da imamo preveliki broj jedinca lokalne samouprave. Bez jasne strategije i bez jasnog odgovora na koji ćemo način financirati ono što ćemo definirati kroz strategiju, imat ćemo opet cirkus, kao što ga imamo i sada", kaže gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Dodaje da su u drugim zemljama slične reforme trajale između 3 i 5 godina.
Dubravka Jurlina Alibegović drži da bi prvi korak u reformi morao bi biti jasno definiranje podjele javnih aktivnosti, ovlasti i funkcija između lokalne i središnje države. Potom treba vidjeti koje izvore financiranja osigurati za financiranje tako definiranih zadaća, a nakon toga definirati i kriterije za stjecanje statusa jedinica lokalne samouprave.
Reformu teritorijalne organizacije, obavezno mora slijediti strategija fiskalne decentralizacije, i vrlo jasna strategija poticanja regionalnog razvoja. To su ozbiljni reformski zahvati koji moraju ići u istom smjeru", kaže Jurlina Alibegović.
Danas je Hrvatska visoko centralizirana država, a lokalne samouprave nemaju dovoljan fiskalni kapacitet za ostvarivanje svojih osnovnih funkcija, kaže Jurlina Alibegović. Udio lokalne države u općoj državi u zemljama poput Poljske ili Mađarske iznosi oko 30 posto, a u najdecentarliziranoj zemlju u Europi, Danskoj, udio lokalne države je 60 posto. U slučaju Hrvatske, od svih javnih rashoda svega 10 posto otpada na rashode lokalne države.
Međutim, ono što najviše zabrinjava je da oba naša sugovornika ne znaju tko radi na reformi lokalne samouprave, i da to svakako nisu niti Udruga gradova, niti Ekonomski institut, mada bi bilo za očekivati da su upravo oni na neki način uključeni u to.