Na današnjoj sjednici Savjet guvernera središnjih banaka eurozone zadržao je eursku kamatnu stopu na jedan posto, što je njena povijesno najniža vrijednost. No, još uvijek je riječ o najvišoj ključnoj kamatnoj stopi u glavnim globalnim valutnim područjima, što ostavlja prostor za daljnja smanjenja u borbi s krizom. 

Analitičari očekuju da će Savjet Europske središnje banke u ožujku spustiti ključnu eursku kamatnu stopu na još nižu razinu, na 0,75 posto.

ECB pri vođenju monetarne politike ima dvojbi jer eurozoni pripadaju države s različitom gospodarskom kondicijom, od žilave Njemačke do vrlo oslabljene Španjolske. Prema izračunu koji je za napravio Bloombergov ekonomsit David Powell, za Njemačku je primjerene kamatna stopa od 4,5 posto, a za Španjolsku 6,5 psoto.  

Različitost gospodarskog okruženja u članicama eurozone pokazuje i odziv na skoru, drugu aukciju neograničenog iznosa povoljnih trogodišnjih zajmova ECB-a koja je predviđena za 29. veljače. Na prvoj dražbi - na kojoj su prvi put ponuđena sredstva na tako dugi rok - 523 europske banke zajedno su uzele rekordnih 489 milijardi eura zajmova uz kamatnu stopu od jedan posto.

Neke banke su već najavile da će na dražbi krajem veljače tražiti sva ili tri puta više novca nego na prvoj. Procjenjuje se da bi potražnja na dražbi krajem velječe mogla dosenuti bilijun eura.

S druge strane, Detsche Bank je najavila da neće sudjelovati an drađžbi, kao što nije sudjelovala ni na prosinačkoj, jer ne želi stvarati utisak da joj treba pomoć. Od prosinačke aukcije suzdržale su se i Barclays, Nordea i ING.

Usprkso tome što je banakrski sustav preplavljen jeftiniom novcem, opseg kreditiranja ne raste. Štoviše, banke zbog međusobnog nepovjerenja velike količine novca, pa i dio novca dobiven kroz

Iako kamatna stopa na trogodišnje zajmove ECB-a iznosi jedan posto, dok je stopa na pologe pri ECB-u samo pola posto, depoziti banaka eurozone pri ECB-u prošlog petka dosegnuli su novu povijesno najvišu vrijednost - 511 milijardi eura.