Nicolas Sarkozy, najnepopularniji francuski predsjednik od Drugog svjetskog rata, računa da će mu vodstvo u vremenu dužničke krize osigurati drugi mandat, što bi mnogi smatrali pobjedom bez presedana.

Sarkozy, 57, je obećao da će biti “kapetan u oluji” nakon što je zbog slabljenja gospodarstva Francuska po prvi puta izgubila vrhunski AAA kreditni rejting. Izbori se održavaju za 74 dana, a Sarkozy je u anketama iza svog protivnika iz Socijalističke stranke, s podrškom od 32 posto građana.

Niti jedan francuski predsjednik s tako malom podrškom nije bio ponovo izabran u trenutnoj Petoj republici ove države, piše Bloomberg.

“Njegova glavna prednost i možda posljednja karta na koju može računati je da više izgleda kao državnik”, rekao je Pascal Perrineau, analitičar iz pariškog instituta za politička istraživanja Cevipof. “Mora maksimalno iskoristiti tu činjenicu.”

Sarkozy, koji još nije objavio svoju kandidaturu je krajem siječnja pred velikim televizijskim auditorijem izjavio da je ponosan na ono što je učinio u proteklih pet godina.

Nastoji izbjeći postati osmom žrtvom dužničke krize koja je od 2010. dovela do promjene vlasti u Irskoj, Portugalu, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Sloveniji i Slovačkoj.

Na početku mandata je Sarkozy bio najpopularniji francuski vođa od generala Charlesa de Gaullea, heroja Drugog svjetskog rata i osnivača Pete republike.

Sada kaska za socijalističkim kandidatom Francoisom Hollandeom 16 postotnih poena u najnovijim anketa javnog mišljenja. U prvom bi krugu koji će se održati 22. travnja mogao osvojiti 34 posto glasova, u usporedbi sa Sarkozyjevioh 26, a u odlučujućem drugome koji će se održati 6. svibnja 58 posto u usporedbi sa Sarkozyjevih 42 posto, prema istraživanju koje je 6. veljače objavila pariška agencija BVA.

Sarkozy je prije nego što je 2007. ušao u predsjedničku kampanju bio ministar unutarnjih poslova (u dvije vlade), financija i proračuna, dok njegov protivnik Hollande, 57, nikada nije bio ministar. Članovi Sarkozyjeve vlade ističu Hollandeov nedostatak iskustva, tvrdeći kako bi naštetio francuskom kredibilitetu.

“Iskustvo je važno”, rekao je premijer Francois Fillon u siječnju. “I ako se mene pita, zbog toga bi Sarkozy trebao biti ponovo izabran.”

Sarkozy je od početka mandata suočen s globalnom ekonomskom krizom. Dužnost je preuzeo 16. svibnja 2007., tri mjeseca prije nego se Europa počela nositi s posljedicama krize zbog hipotekarnih kredita u Americi.

Pod njim je francusko gospodarstvo usporilo na 1,6 posto u prošloj godini od 2,3 posto 2007., dok je u istom razdoblju trgovinski deficit porastao na 69,6 milijardi eura s 42,5 milijardi.

Fillon je prepolovio prognozu gospodarskog rasta drugog najvećeg europskog gospodarstva na 0,5 posto u 2012., a Međunarodni monetarni fond procjenjuje da francusko gospodarstvo ove godine neće rasti više od 0,2 posto. Državni zavod za statistiku u istom razdoblju očekuje gubitak 61 tisuće radnih mjesta.

Hollande je u govoru u srpnju izjavio kako je Sarkozyjeva vlada povećala deficit poreznim olakšicama za bogate  i napuhala javni dug na 1.690 milijardi eura ili 85 posto BDP-a, sa 64,2 posto u 2007.

Sarkozy je objavio svoj gospodarski plan krajem siječnja u kojem je najavio mjere za otvaranje novih radnih mjesta, među kojima je i nepopularno povećanje PDV-a kako bi se nadoknadilo rezanje troškova rada, i uvođenje poreza na financijske transakcije.

“Hrabri ekonomski potezi, čak i u trenutnoj situaciji, nisu dovoljno jak argument”, smatra Jerome Sainte-Marie, voditelj odjela za javno mnijenje u pariškom CSA. “S obzirom da socijalistički protivnik nije pokazao neodgovornost u svojoj platformi ni na riječima, Sarkozyjeve tvrdnje da je on jedini ekonomski kredibilni kandidat, ne drži vodu.”

Hollande za Sarkozyjeve poteze kaže da su došli prekasno i donose premalo.