Na poludnevnom summitu održanom u ponedjeljak u Bruxellesu 25 od 27 članica Europske unije priklonilo se njemačkoj viziji sprječavanja raspada eura i potpisalo ugovor o novim strožim fiskalnim pravilima, piše Reuters.
Fiskalni pakt trebao bi biti potpisan na summitu u ožujku, a njime će se zemlje potpisnice obvezati da će voditi uravnoteženu proračunsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koji imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.
Češka i Velika Britanija protiv
S novim fiskalnim aktom nisu se složile Velika Britanija, čiji je premijer David Cameron već ranije uložio veto na usvajanje ovakvih pravila, te Češka, koja još nije članica eurozone, ali se obvezala na uvođenje eura.
Sporazum je željno iščekivan od strane Europske središnje banke (ECB) koja već duže vrijeme upozorava da članice eurozone moraju srediti svoje financije. "To je prvi korak prema fiskalnoj uniji koji će sigurno ojačati povjerenje u eurozonu", naglasio je čelnik ECB-a Mario Draghi.
Iako se utjecaj ovog sporazuma neće osjetiti u kratkom roku i neće imati velik utjecaj na probleme vezane uz Grčku, kancelarka Merkel ističe kako će usvajanje ovih pravila riješiti fundamentalna pitanja prekomjernog zaduživanja u određenim dijelovima eurozone što bi trebalo spriječiti ponavljanje dužničke krize i imati umirujući utjecaj na tržište obveznica.
Britanski The Guardian prenio je izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel da će fiskalna pravila, kada jednom budu usvojena, vrijediti zauvijek i neće se moći mijenjati parlamentarnom većinom unutar neke zemlje.
Međutim, stvari oko usvajanja fiskalnog pakta u nacionalnim parlamentima nisu tako jednostavne, posebice ako se u obzir uzme da je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy najavio da će fiskalni pakt u Francuskoj ići na ratifikaciju tek nakon izbora, koje bi prema sadašnjim anketnim pokazateljima mogao izgubiti.
Njegov glavni protukandidat, socijalist Francois Holland, ne dijeli Sarkozyjevo mišljenje o fiskalnom paktu pa bi se moglo desiti da druga najveća europska ekonomija promjeni sadašnje stajalište.
ESM kreće u srpnju
Na jučerašnjem summitu europski čelnici složili su se da 500 milijardi eura vrijedan Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) počne funkcionirati u srpnju ove godine, odnosno godinu dana ranije nego što je bilo predviđeno, kako bi se kroz njega pružila pomoć visoko zaduženim zemljama. Na pomoć ESM-a moći će računati samo zemlje koje ratificiraju nova fiskalna pravila.
ESM je sljedećeg ljeta trebao zamjeniti privremeni Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), ali EU se nalazi pod pritiskom SAD, Kine i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da se ta dva fonda spoje i stvori jedan veliki koji bi pružio sigurnost većim zemljama poput Španjolske, Portugala i Italije.
Njemačka se protivi takvom spajanju, kao i daljnjem povećanju financijske moći bilo kojeg od tih fondova. Angela Merkel izjavila je da se o tom pitanju neće raspravljati do sljedećeg summita u ožujku.
Neslaganje oko Grčke
Iako je Njemačka dobila snažnu potporu za stroža fiskalna pravila, stavovi Njemačke i ostalih zemalja Unije nisu nu približno tako jedinstveni.
Njemački plan da Grčka preda svoj proračun u ruke Unijinih službenika jer je nesposobna provesti preuzete obveze za odobravanje novog paketa pomoći potaknuo je kritike i nekih tradicionalnih pristaša njemačke politike.
Početak summitu protekao je u polemici oko Grčke, a luksemburški premijer Jean-Claude Juncker ocijenio je njemački stav prilikom dolaska na summit neprihvatljivim.
Austrijski kancelar Werner Faymann ocijenio je njemački plan uvredljivim za Grčku, a danski premijer Helle Thorning-Schmidt, koji je upravo preuzeo predsjedanje EU-om, rekao je da će Bruxelles braniti Grčku od bilo kakvih napada na demokraciju.
Predsjednik Sarkozy istaknuo je kako očekuje dogovor grčke s privatnim investitorima unutar nekoliko dana, a grčki premijer Lucas Papademos naglasio je da se nada dogovoru s privatnim kreditorima te restrukturiranju 200 mlrd eura duga, kao i konačnom postizanju uvjeta za odobravanje drugog paketa pomoći do kraja ovog tjedna.
Osim najava i očekivanja čelnici su summit završili manje-više polemizirajući i bez jasnog i konkretnog plana kako izvući Grčku.
Zapošljavanje mladih
BBC je izvijestio da su EU čelnici jučer raspravljali i o mjerama za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, čiji se pripadnici često žele na pretjerane administrativne troškove nametnute od strane Brisela.
U zajedničkoj izjavi čelnici su istaknuli kako za poticanje ekonomskog rasta neće biti dovoljno samo rezanje proračunskih deficita te su naglasili kako se ekonomije moraju modernizirati, a konkurentnost podići na višu razinu ukoliko se želi postići rast.
Najavjeno je i financiranje modela poticanja usavršavanja i zapošljavanja mladih u zemljama koje se suočavaju s visokom stopom nezaposlenosti mladih. Europski čelnici obvezali su se da će ubrzati mjere razvoja zajedničkog EU tržišta. Te mjere uključuju ugovor o zajedničkom sustavu patenata na razini EU, boljem targetiranju EU fondova, prvenstveno spram malog i srednjeg poduzetništva, kao i nacionalne zakonodavne okvire koji će omogućiti stvaranje zajedničkog tržišta za usluge i energiju.
Europska komisija naglasila je da su za projekte usmjerene poticanju zaposlenosti i rasta na raspolaganju 82 milijarde eura.
Što se tiče Portugala koji je u posljednje vrijeme pod povećalom te ga se karakterizira kao novu Grčku, portugalski premijer Pedro Passos Coelho istaknuo je da njegova zemlja može servisirati svoj dug, da to potvđuju i ocjene EU-a i MMF-a. Coelho je naglasio da ne postoji rizik od otpisa portugalskih obveznica.