Polugodišnje predsjedanje Europskom unijom u nedjelju od Poljske preuzima Danska, koja najavljuje da će biti posrednik između zemalja eurozone i onih članica koje su izvan toga kluba u rješavanju najveće krize u povijesti Europske unije.
Danska, koja je u Europsku uniju ušla 1973. zajedno s Velikom Britanijom i Irskom, po sedmi put preuzima rotirajuće predsjedništvo EU-a. Ovo će predsjedništvo biti znatno drukčije od prethodnih jer od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora u prosincu 2009. uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, budući da sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice. Isto tako Vijećem za vanjske poslove predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Dansku ulogu dodatno ograničava činjenica to što nije članica eurozone, čije članice nerado gledaju na to da im se netko sa strane miješa u posao.
Rast i zapošljavanje
"Savršeno razumijem da 17 članica eurozone imaju potrebu da same donesu neke odluke", kaže danska premijerka Helle Thorning-Schmidt. Ona je u svom nastupnom govoru 4. listopada u danskom parlamentu, nakon što je preuzela vladu, izjavila da će "prva zadaća danskog predsjedništva biti postizanje dogovora o zajedničkom dogovoru o prevladavanju krize", dodajući da EU "mora pojačati bazu za odgovoran rast i zapošljavanje".
Danski ministar za Europu Nikolai Wammen izjavio je krajem prosinca u Bruxellesu, predstavljajući prioritete predsjedništva, da će njegova zemlja nastojati biti posrednik između zemalja eurozone i onih članica koje su izvan toga kluba. "Želimo biti, kako su Simon i Garfunkel pjevali, 'most iznad uzburkanih voda' u vremenima najveće krize u povijesti Europske unije", izjavio je Wammen.
Danski veleposlanik pri EU-u Jeppe Tranholm-Mikkelsen ističe da će njegova vlada raditi na tome da se ne proširuje jaz između članica i nečlanica eurozone. "Nadamo se da će 17 država eurozone poštovati interese ostale desetorice, a u našem je interesu da eurozona bude uspješna", rekao je veleposlanik Tranholm-Mikkelsen predstavljajući prioritete danskog predsjedništva.
Jačanje fiskalne discipline
U prvoj polovici danskog predsjedništva dominatna tema u EU će biti novi međuvladin ugovor o jačanju fiskalne discipline na koji su načelno pristale sve članice osim Velike Britanije. Nacrt ugovora trebao bi biti dovršen do kraja siječnja, potpisivanje se očekuje na summitu početkom ožujka, a stupio bi na snagu nakon što bude ratificiran u najmanje devet zemalja članica. Danska, iako će predsjedavati Vijećem EU-a, u tom procesu može biti samo promatrač.
Prvi prioritet danskog predsjedništva bit će rješavanje financijske i gospodarske krize, a na drugom mjestu je poticanje gospodarskog rasta, uz poštivanje ekoloških standarda. Danska će posebno inzistirati na ekološkim standardima i obnovljivoj energiji. Ona je jedna od najuspješnijih zemalja u tom području. Prošle godine 33 posto električne energije proizvedene u Danskoj dolazilo je iz obnovljivih izvora, od čega dvije trećine iz vjetroelektrana. Danska će nastojati da se ekološki standardi primjenjuju u područjima koja su u nadležnosti EU-a, poljoprivredi, ribarstvu i prometu.
Energetska efikasnost
Kopenhagen će nastojati i promijeniti direktivu o energetskoj efikasnosti tako da se u nju uključe obvezujući ciljevi u uštedi energije, uključujući i renoviranje zgrada kako bi trošile što manje energije. Jedan od prioriteta bit će i dogovor oko novog višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2014.-2020., oko čega se u Europskoj uniji redovito vode žestoke rasprave i teško se dolazi do kompromisa. Gotovo je sigurno da dogovor neće biti postignut u prvoj polovici godine za vrijeme danskog predsjedništva, između ostalog i zato što se u Francuskoj održavaju predsjednički izbori. Dogovor se očekuje u drugoj polovici godine za vrijeme ciparskog predsjedništva.
Francuska je jedna od zemalja koje najviše dobivaju subvencija iz zajedničke poljoprivredne politike, na koju otpada preko 40 posto europskog proračuna.
Četvrti prioritet je u području unutarnjih poslova, pitanja vezana uz Schengenski sporazum i pitanja azila.
Danska je početkom listopada dobila novu vladu na čelu s premijerkom Helle Thorning-Schmidt iz socijaldemokratske stranke, koja je puno više europski orijentirana od prethodne vlade desnog centra. Jedan od prvih poteza nove vlade bilo je ukidanje carinskih kontrola zbog kojih je prethodna danska vlada bila u sukobu s Europskom komisijom.
Peti prioritet bit će vanjski odnosi, što je pak od stupanja Lisabonskog ugovora na snagu, u najvećem dijelu u nadležnosti visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.
Danska je 1992. godine na referendumu odbacila Ugovor iz Maastrichta. Nakon toga, danska je vlada s ostalim partnerima iz EU-a dogovorila izuzeća iz četiri područja – Ekonomske i monetarne unije, Zajedničke sigurnosne i odbrambne politike, Pravosuđa i unutarnjih poslova te državljanstva Europske unije. Na novom referendumu 1993. godine, danski su građani prihvatili Ugovor iz Maastrichta s navedenim izuzećima.
Ona je jedina uz Veliku Britaniju koja ima trajno izuzeće od obveze uvođenja eura. Nova vlada premijerke Helle Thorning-Schmidt najavila je da namjerava organizirati referendume o ukidanju izuzeća iz Zajedničke sigurnosne i obrambene politike te u području pravosuđa i unutarnjih poslova, ali ne i o euru.
Helle Thorning-Schmidt (45) prva je žena na čelu danske vlade. Na čelo socijaldemokratske stranke izabrana je 2005. godine, a nakon izbora u rujnu ove godine formirala je koaliciju zajedno s još dvije stranke lijevog centra. Bila je zastupnica Europskog parlamenta od 1999. do 2004. godine. Udana je za Stephena Kinnocka, sina nekadašnjeg britanskog povjerenika Europske komisije Neila Kinnocka