Dok državama članicama monetarne unije troškovi zaduživanja sve više rastu, Europska komisija se zalaže za uvođenje zajedničkih obveznica pa raste pritisak na njemačku kancelarku Angelu Merkel koja to odbija.

Naime, čelnica najjače ekonomije Europske unije, zbog straha od rasta javnog duga vlastite zemlje, protivi se ujedinjavaju duga sedamnaest zemalja, piše WSJ. Njemačka ima najniže troškove zaduživanja i ne želi da se to promijeni.

Zajednički dug trenutno nije pravo rješenje, rekla je Merkel na konferenciji za medije u utorak u Berlinu, te dodala kako je 'rasprava o euroobveznicama usred krize neprimjerena'.

Usprkos protivljenju Njemačke, Šef Europske komisije José Manuel Barroso predstavio je u srijedu u Bruxellesu neobvezujući dokument EK u kojem se zagovara uvođenje kolektivnih euroobveznica kao rješenja za krizu eurozone.

Širenje krize

Stabilizacijske obveznice, kako ih naziva Barroso, mogle bi se uvesti na tri različita načina.

Prva dva zahtijevala bi promjenu Lisabonskog ugovora koji sada ne dopušta da neka zemlja spašava, odnosno plaća dugove drugih zemalja.

Euroobveznice značile bi da se zemlje eurozone zadužuju izdavanjem obveznica za koje jamče kolektivno, što bi bio radikalan pomak u odnosu na sadašnju situaciju gdje svaka od 17 zemalja eurozone izdaje svoje obveznice.

Ekonomski analitičari, kako piše u utorak WSJ, tvrde kako će Merkel morati napustiti svoj čvrsti stav zbog rasta prinosa na državne obveznice Španjolske, Italije pa čak i Francuske što pokazuje kako se kriza širi i na zemlje s visoko ocijenjenim kreditnim rejtingom.

Njemačka aukcija obveznica zabilježila je u srijedu najslabiji odaziv ulagača od uvođenja eura, pa je njemačka središnja banka Bundesbank bila prisiljena kupiti velike iznose duga kako bi osigurala njezin uspjeh, javlja Hina.

Središnja banka bila je prisljena kupiti čak 39 posto od šest milijardi eura vrijednog izdanja duga Njemačke budući da su banke kupile svega 3,64 milijarde eura.