Prosvjedi na Wall Streetu započeti prije 16 dana ovog su vikenda kulminirali sa 700 uhićenja, ali i naznakama širenja prosvjeda na ostale američke gradove.
Tako su se nekoć beznačajni prosvjedi koji su se u prvom tjednu gotovo ugasili i sveli na skupinu entuzijastičnih istomišljenika pretvorili u nacionalno pitanje, piše u ponedjeljak Bloomberg.
The Assosiated Press javlja kako se prosvjedi, po uzoru na newyorške, šire i na druge velike gradove SAD-a pa su tako ispred Fed-ovih ureda u Los Angelesu, Chicagu i Bostonu osvanuli natpisi Occupy Los Angeles, Occupy Chicago i Occupy Boston.
Grupa je prosvjednika marširala i glavnom ulicom Columbusa u državi Ohio, a podrška prosvjedima pružena je i izvan SAD, točnije u Kanadi.
U toj se susjednoj zemlji planiraju prosvjedi sredinom ovog mjeseca u svim većim gradovima, a Boston Globe piše kako se za danas (ponedjeljak) najavljuju prosvjedi koji bi trebali paralizirati promet u središtu Bostona.
Prosvjedi su se već održali u Los Angeles i Bostonu gdje je u petak uhićeno 25 osoba nakon što nisu htjeli napustiti dio zgrade u kojoj se nalazi Bank of America.
Sljedećeg dana, u subotu, policija je zaustavila marš prosvjednika preko Bruklinskog mosta i uhitila oko 700 prosvjednika koji su blokirali promet, a prošlog tjedna i u Philadelphiji se okupilo oko 200-ak ljudi kako bi organizirali prosvjed po uzoru na onaj newyorški.
Ozbiljni razmjeri
U početku prosvjednici su imali problema s okupljanjem istomišljenika, isticanjem ciljeva i stvaranjem atmosfere koja bi privukla veći broj ljudi. Već prvog dana prosvjeda, 17. rujna, od najavaljenih 20.000 sudionika na Manhattanu se pojavilo oko 1.000 istomišljenika, te se i taj broj narednih dana smanjio i sveo na 200-ak.
Prema kraju tjedna prosvjed se sveo svega na nekoliko desetaka onih najupornijih koji su odlučili kampirati u Zuccotti parku nedaleko od newyorške burze.
Međutim, 24.rujna, veća je skupina prosvjednika svjedočila uporabi suzavca newyorške policije na nekolicini prosvjednika.
Ta je policijska reakcija zabilježena amaterskom snimkom, koja je brzo osvanula na You Tubeu i postala hit. Snimka je pobudila zanimanje javnosti i medija, koji su se do tada ponašali prilično ravnodušno prema događajima na Wall Streetu.
Otada su prosvjedi sve masovniji, svakog je vikenda sve veći broj uhićenih, a prosvjede su počele podržavati i neke poznate ličnosti poput glumice Susan Sarandon, kontroverznog filmaša Michaela Moorea, a prošlog je tjedna poruku podrške prosvjednicima poslao i Noam Chomsky, poznati američki intelektualac.
Zajednička stajališta s prosvjednicima dijele i neki američki sindikati.
Masovna privođenja prosvjedima bi mogla osigurati veću pozornost
Michael Heaney, profesor sa Sveučilišta u Michiganu koje je istraživao društvene pokrete, izjavio je u nedjelju kako je provociranje policije jedna od strategija prosvjednik jer policijska rekcija u javnosti pobuđuje osjećaj suosjećanja. "Prosvjednici želi biti rastijerivani suzavcem, oni žele biti uhićivani jer ukoliko vlasti budu provodile akcije koje će izgledati represivno i grubo, to će pomoći njihovom cilju", izjavio je Heaney.
Ostali stručnjaci također smatraju kako bi događaji na Bruklinskom mostu mogli imati snažan utjecaj na javno mišljenje te bi mogli potaknuti na tisuće novih ljudi da se priključe prosvjedima.
Gradonačelnik New Yorka, Michael Bloomberg, izjavio je ju nedjelju kako je policija u subotu učinila točno ono što je trebala. "New York je mjesto gdje možete izraziti mišljenje i prosvjedi su u redu, ali nemate pravo ići okolo i bez dozvole kršiti zakon", rekao je Bloomberg.
Prosvjedi nemaju jasan cilj
David Meyer, profesor sociologije na Sveučilištu u Kaliforniji, smatra kako prosvjedi imaju potencijala postati ozbiljan pokret, ali za sada su još uvijek na razini široko postavljenih i pomalo nerealnih zahtjeva koji su često međusobno nepovezani. Po Meyerovom mišljenju prosvjedi nemaju jasan cilj.
Meyer naglašava kako zahtjevi prosvjednika variraju od povećanja poreza na Wall Street i bogate, ukidanja kapitalizma, pa sve do zaustavljanja globalnog zatopljavanja.