Zemlje eurozone nastavile su privlačiti strane investicije i u zadnjem prošlogodišnjem mjesecu, pokazuju podaci Europske središnje banke (ECB).
U članice Europske monetarne unije, unatoč kroničnim problemima s državnim dugom i prezaduženosti, u prosincu je stiglo 37,5 milijardi eura, što je značajno povećanje jer su ulaganja u prethodnom mjesecu iznosila 13,1 milijardu eura.
U četvrtak je također objavljeno kako je u eurozoni došlo do porasta povjerenja potrošača i to iznad očekivanja analitičara. Glavni razlog je što se stanovnici sve manje boje gubitka zaposlenja.
Prema službenim podacima koje je objavila Europska komisija u 17 članica EMU-a povjerenje potrošača poraslo je s -11,2 boda u siječnju na -9,9 bodova u veljači. Time je zaustavljen dvomjesečni padajući niz.
No, negativni predznak znači da su anketirani još uvijek više pesimistično nego optimistično raspoloženi.
Što se tiče prije spomenutih stranih investicija, u dužničke instrumente je uloženo 28,7 milijardi eura, što je najviše od svibnja, i rast za 2,5 milijardi eura od studenog.
Podaci ECB-a pokazuju kako je priljev kapitalnih investicija u financijske instrumente pokrio deficit, ali se također pokazalo kako su se investitori odlučili ulagati u kratkoročne financijske instrumente pa su tako dugoročni instrumenti, poput državnih obveznica, doživjeli pad do 10 posto, na 16,7 milijardi eura.
Mjesečni podaci o financijskom portfelju pokazuju jaku volatilnost, ali vidljivo je da su investitori sve manje zainteresirani za ulaganja u dužničke vrijednosne papire eurozone.
Konsolidirani proračunski deficit svih članica eurozone povećao se u prosincu s 10,5 na 13,3 milijarde eura. Na godišnjoj razini porastao je s 51,4 na 56,4 milijarde eura. To je oko 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) čitave monetarne zone.
Podaci ECB-a su pokazali kako je suficit robne razmjene s 37 milijardi u 2009. godini pao na 20,8 milijarde eura u prošloj godini.
Najlošiji podaci su oko državnih obveznica jer je lani u njih uloženo 154,8 milijardi eura, a u 2009. godini 284,7 milijardi.
BDP eurozone u posljednjem tromjesečju bio je viši za 0,3 posto. Analitičari su očekivali veći rast, ali na lošije rezultate utjecale su Španjolska i Grčka te pad izvoza u prosincu za 0,4 posto.