Zbog kumulativnog gubitka slovenskih banaka koji je za prošlu godinu iznosio oko 400 milijuna eura, a više od polovice tog iznosa ostvarila je Nova ljubljanska banka (NLB), guverner Banke Slovenije Marko Kranjec razmišlja o uvođenju prinudne uprave u NLB, objavio je slovenski poslovni list Finance, ne navodeći izvor informacije. No, list dodaje da spomenutu informaciju u NLB-u nisu opovrgli.

NLB je lani zabilježila gubitak od 220 milijuna eura, a u 2010. gubitak je iznosio 203 milijuna eura.

"Informacije prikupljene kroz nadzor i informacije o mjerama poduzetim prema nadziranim subjektima Banka Slovenije, prema zakonu o bankarstvu, ne smije otkrivati, osim u slučajevima koje dopušta zakon", odgovorila je Banka Slovenije slovenskom listu na pitanje razmišlja li doista o prinudnoj upravi u najvećoj slovenskoj banci. Finance kao mogućeg prinudnog upravitelja spominju predsjednika Uprave Unicredit banke Slovenija Franca Arhara.

U slovenskoj središnjoj banci navode da zakon o bankarstvu navodi razloge za imenovanje i način poslovanja prinudne uprave, te da su "štedni ulozi osigurani u okviru jamstvene sheme i ako je u banci uvedena prinudna uprava".

Finance podsjećaju da su štedni ulozi građana osigurani do iznosa od 100 tisuća eura (neto, dakle ulozi umanjeni za iznos kredita).

Slovenski list navodi da je uvođenje prinudne uprave jedna od dviju "krajnjih" zakonskih mjera za stabilizaciju najveće slovenske banke. Pozivajući se na svoje sugovornike bliske bankarskim krugovima, Finance pišu kako glasine idu u prilog novom predsjedniku slovenske vlade Janezu Janši, koji bi tako dobio legitimitet za dokapitalizaciju banke, moguće čak i državnim novcem.

Dokapitalizacija

Banka Slovenije je već lani zahtijevala dokapitalizaciju NLB-a, odnosno povećanje kapitalne adekvatnosti. Krajnji rok za dokapitalizaciju u iznosu od 400 milijuna eura, u skladu sa željama uprave banke, bio je kraj prošle godine.

No, ubrzo je postalo jasno da se država u tom roku neće uspjeti dogovoriti s potencijalnim sudionicima u dokapitalizaciji (belgijska financijska grupacija KBC koja je suvlasnik NLB-a, EBRD, IFC) pa je banka Slovenije produžila rok. Neslužbeno, do kraja ožujka ove godine.

Europska bankarska agencija (EBA) kroz stres-test utvrdila je da NLB treba dokapitalizaciju od 320 milijuna eura i zahtijeva da to bude provedeno do kraja lipnja.

Guverner Kranjec o prinudnoj upravi razmišlja jer je svjestan da se najveći dioničari NLB-a, država i KBC, neće moći brzo dogovoriti oko imenovanja nove uprave, što će utjecati na sposobnost banke da se nosi s izazovima koji je čekaju u predstojećem razdoblju.

Skupština banke mogla bi se održati tek krajem ožujka, a slovenska agencija za upravljanje kapitalnim ulaganjima (AUKN) je nakon pada Pahorove vlade zamrznula pregovore s mogućim ulagačima.

Nova slovenska vlada još uvijek nije operativna pa nije jasno tko bi u ime države trebao razgovarati s mogućim ulagačima. Još manje se zna postoji li neki novi ulagač zainteresiran za dokapitalizaciju i kakve su njegove namjere, pišu Finance te podsjećaju na Janšino obećanje da porezni obveznici neće još jednom dokapitalizirati NLB.

U takvim okolnostima prinudna uprava čini se sasvim realnim rješenjem. Banka Slovenije bi takvom odlukom smirila banke kreditore NLB-a, kojima zbog pada kreditnog rejtinga i kapitalne adekvatnosti prijeti otpis potraživanja prema NLB-u.

Bez uprave i nadzornog odbora

NLB je trenutno bez uprave i bez dijela nadzornog odbora. Sredinom prosinca predsjednik Uprave Božo Jašovič podnio je ostavku jer je želio prodati oko 20 posto dionica Mercatora iz portfelja banke, a tome se protivila Pahorova vlada iako je jasno da banka u gubicima mora prodati nestrateško ulaganje.

Prošlog tjedna upravu je napustio Robert Kleindienst, koji je otišao u upravu NLB Montenegrobanke. U upravi su, za sada, ostali David Benedek, Marko Jazbec i Belgijanac Guy Snoeks.

Podsjetimo da su se u posljednje tri krizne godine na čelu uprave NLB-a izmijenili Marjan Kramar, Draško Veselinovič i Božo Jašovič.

Nadzorni odbor je formalno djelatan, ali nije sposoban donijeti ključne odluke, poput one o prodaji dionica Mercatora. Nekoliko članova povuklo se iz tog odlučivanja, a odstupio je za sada samo Stojan Petrič iz Kolektor Groupa.

Usmeno su ostavku na članstvo u nadzornom odboru najavili njegov predsjednik Marko Simoneti i član Igor Masten. AUKN je lani neuspješno pokušao zamijeniti četiri člana NO-a.

U deseteročlanom NO-u su i dva predstavnika KBC-a.

U slučaju prinudne uprave u NLB-u, ulogu nadzornog odbora preuzela bi slovenska središnja banka.

U srpnju dospijeva 1,5 milijarda obveznica NLB-a, a zbog prijevremenog otkupa banka će morati refinancirati dodatnu milijardu eura. U krugovima bliskim banci tvrde da refinanciranje nije problem, jer NLB ima dostatna likvidna sredstva i mogućnost zajma od Europske središnje banke (ECB).

Od ECB-a je slovenska banka nedavno dobila povoljan trogodišnji zajam od 250 milijuna eura. Dugoročno zaduživanje na međubankarskom tržištu nije moguće zbog slabog kreditnog rejtinga banke. Ako bi NLB novac i dobila, cijena bi bila previsoka.

Krajem rujna prošle godine NLB je imala 2,9 milijardi eura kreditnih obveza i 1,4 milijarde eura izdanih obveznica.

Prodaja financijskih ulaganja

S propašću financijskih holdinga NLB je preuzela velika financijska ulaganja. Između ostaloga, u vlasništvu ima 23,9 posto Pivovarne Laško i 10,7 posto Mercatora, među najvećim je dioničarima Petrola, Uniora, Iskre Avtoelektrike, Istrabenza, Thermane i još nekih tvrtki.

Od zapljene su prošle tri godine i ti su udjeli sada sasvim obična kapitalna ulaganja od kojih se trenutno ne može očekivati dobit i koji smanjuju likvidnost banke. Osim toga, Pivovarna Laško i Mercator su među najvećim zajmoprimcima NLB-a pa bi prodaja financijski krhkom vlasniku mogla izazvati više štete nego koristi, pišu Finance.

Drugi je problem da bi NLB prodajom financijskih ulaganja vratila dio kredita, ali bi novac rizično uložila - u depozite u drugim bankama ili u državne obveznice. Zbog loše kapitalne adekvatnosti banka ima vrlo ograničene mogućnosti kreditiranja i prodaja financijskih ulaganja bi vrlo malo smanjila potrebe za svježim kapitalom. Prodajom dionica Mercatora po cijeni od 221 eura po dionici, koliko nudi Agrokor, potreba za dokapitalizacijom smanjila bi se za samo 5 milijuna eura.

Zbog slabe kapitalne adekvatnosti NLB se lani dokapitalizirala s 250 milijuna eura, kako bi pokrila loš kreditni portfelj. Zbog previsoke cijene, većinu dionica uplatila je država. EBA i Banka Slovenije sada traže novu dokapitalizaciju od najmanje 320 milijuna eura, uprava se nada dokapitalizaciji od 400 milijuna eura kojom bi popravila kapitalnu adekvatnost, a s obzirom na loš kreditni portfelj procjenjuje se da banci treba 500 milijuna do milijarde eura svježeg kapitala kako bi vodila aktivniju kreditnu politiku.

Otpis potraživanja

Krajem lipnja prošle godine banka je ukupno imala 12,9 milijardi odobrenih kredita nebankarskom sektoru. Od toga je 1,25 milijardi eura potraživanja već otpisala, što znači da ne očekuje da će ih naplatiti. Agencija Fitch prilikom posljednjeg snižavanja kreditnog rejtinga upozorila je na vrlo slabo pokrivene loših kredita rezervacijama. Cijeli bankarski sustav ima oko 14 posto slabih kredita, a pokrivenost iznosi samo 43 posto.

Ako NLB ima udjel loših kredita oko 14 posto, morat će otpisati dodatnih 600 milijuna eura. A prema nekim procjenama udjel loših kredita u NLB dostiže 20 posto, upozorava slovenski list. Najviše problema je u sektoru nekretnina, u kojem NLB potraživanja uglavnom još uvijek nije otpisivala.

Moody's više službeno ne ocjenjuje kreditni rejting dugoročnih zajmova NLB-a. Posljednju je ocjenu snizio 23. prosinca prošle godine, s Baa3 na Ba1. Najviši rejting kod Moody'sa je NLB imala između travnja 2007. i listopada 2009. godine - Aa3, osam stupnjeva više nego sada.

Fitch je prošlog tjedna snizio ocjenu za obveznice NLB-a s državnim jamstvom. Zadržao je ocjenu duga NLB-a na BBB-, ali snizio je izglede iz stabilnih u negativne. Ni Fitch više službeno nema NLB u detaljnom pregledu.