Grci su od 2009. godine, kada je njihova zemlja počela zapadati u jednu od najgorih gospodarskih kriza u posljednjim desetljećima, u strane banke uložili oko 16 milijardi eura. Oko trećine tog iznosa su uložili u britanske banke, a desetinu u švicarske, navodi slovenska tiskovna agencija (STA).

U protekle dvije godine Grci su sa štednih računa u grčkim bankama ukupno podigli 65 milijardi eura, rekao je grčki ministar financija Evangelos Venizelos, braneći odluku grčke vlade da podupre domaće banke koje su od 2008. u zamjenu za vlasničke udjele dobile oko pet milijardi eura državne pomoći. Dodatnih oko 40 milijardi eura grčke banke mogu očekivati u okviru drugog paketa financijske pomoći Grčkoj koji je dogovoren s EU i Međunarodnim monetarnim fondom ispune li se određeni uvjeti.

Detalji oko novog paketa financijske pomoći Grčkoj trebali bi biti dogovoreni do kraja idućeg tjedna. Trojka koja predstavlja međunarodne financijske institucije u četvrtak su utvrdili da Grčka, uz financijski paket pomoći od 130 milijardi eura i djelomičnog otpisa duga od 100 milijardi eura, treba dodatnih 15 milijardi eura. Trojka će pozvati 16 država članica eurozone da pomognu prikupiti potrebna dodatna sredstva.

Pritisak na javne zajmodavce da pristanu na djelomični otpis vrijednosti grčkih državnih obveznica nova je bitkav za spas Atene od bankrota. Države eurozone i MMF do sada su Grčkoj odobrile milijarde eura pomoći i nisu sklone pristati na dodatne gubitke.

MMF je ovih dana "savjetovao" Grke da snize plaće i u privatnom sektoru, što sindikati i radničke organizacije odbijaju.

A reforma tržišta rada i djelomični otpis duga od strane privatnih vjerovnika dva su uvjeta za novu financijsku pomoć Grčkoj. Bez te pomoći Atena će u ožujku bankrotirati.