Sve manje stranaca zainteresirano je za kupnju nekretnina u Crnoj Gori, nema najava novih, ni realizacije ranije najavljenih investicija, piše list Novosti. Naime, poslije investicijskog buma prije tri godine, crnogorsko primorje više nije atraktivno bogatim Rusima, Ircima i Britancima, koji su tržište nekretnina otkrili u zemljama u okruženju. Tako je trenutno svjetskim bogatašima najprivlačnija destinacija Albanija, tvrde Novosti.

Osim globalne krize, navode stručnjaci, razlog ovih kretanja su previsoke cijene zemljišta i stanova, koje su ostale na razini iz 'zlatnih vremena', dok u Albaniji ili Hrvatskoj padaju. Tako je cijena četvornog metra zemljišta u atraktivnim dijelovima Albanije – Draču, Sarandi ili Vlori – od 60 do 150 eura po kvadratu, dok kvadrat stana u izgradnji stoji od 500 do 700 eura. Zbog toga, tvrdi ovaj list, i glavni kupci nekretnina u Crnoj Gori, Rusi, više ne dolaze. Vlasnici stanova u Budvi kažu da već dvije godine uzaludno traže kupce, iako se računa da je samo u tom gradu u ponudi više od 4.000 izgrađenih i neprodanih stanova, a na cijelom crnogorskom primorju oko 10.000.

Ipak su tamošnje cijene nekretnina pale i do 30 posto u odnosu na 2007. i 2008. godinu kada su prvenstveno Rusi kupovali stanove, vile i zemljišta ne pitajući koliko što stoji. No, ako se uzme u obzir da se prije tri godine četvorni metar stana mogao prodati i za 7.000 do 10.000 eura, jasno je da su i aktualne, niže cijene previsoke.

Rusi, Irci i drugi investitori prestali su i graditi na već kupljenom zemljištu, i to ne samo jadranskoj zoni već i u cijeloj zemlji. Nije rjetkost da mještani, koji su prodali oranice i livade strancima sada ponovno koriste zemljišta, jer su novi vlasnici otišli iz Crne Gore, navode Novosti.

Prodaja nekretnina na najvećem tržištu, u Podgorici, takođe je gotovo zamrla u posljednje dvije godine. Manji dio stanova prodan je u nedavnoj vladinoj akciji 'Tisuću plus', ali na tisuće kvadrata i dalje čeka prodaju, po cijenama u rasponu od od 1.000 do 3.000 eura za četvorni metar. Naime, poslije građevinskog buma, prije nekoliko godina, pojavio se gotovo nerješiv problem. Investitori ako spuste cijene ne mogu vratiti kredite koje su ranije podigli po visokim kamatama za svoje investicije, a banke ne nude nove, povoljnije kreditiranje.