Piše Marina Ralašić, voditeljica projekta Nacionalni indeks sreće
Hrvati su najsretniji u subotu i u nedjelju, na Božić i Uskrs, rezultati su istraživanja Nacionalni indeks sreće koji magazin Banka već više od dvije godine provodi zajedno s Hendalom i Allianzom Zagreb. Amerikanci su najsretniji na Dan zahvalnosti, Englezi na Valentinovo i Novu godinu, pokazuju svjetska istraživanja.
Mi zahvaljujući našem istraživanju Nacionalni indeks sreće (svi podaci i analize dostupni na www.banka.hr/projekti) znamo i koji su najsretniji dani i najsretniji Hrvati, gdje žive (u Dalmaciji i Istri), što rade, kojega su spola (muškog) itd., ali znamo i to da su sretniji ljudi produktivniji na radnom mjestu i u društvu te da su temelj dugoročnog i održivog razvoja.
To su prije nekoliko godina shvatili znanstvenici i njihove preporuke počeli primijenjivati državnici u nekoliko zemljama svijeta (UK, Francuska, Njemačka, Brazil SAD, a uskoro i Kina) tako da je sreća posljednjih mjeseci postala pravi hit u svijetu.
U tekstu pod naslovom Dividenda sreće, koji sam pisala za novi broj Banke, predstavila sam najnovija saznanja do sada najvećeg svjetskog istraživanja sreće u svijetu objavljenog u Harvard Business Review magazinu (hbr.org).
Za poslovne ljude i lidere važno je znati da su tvrtke sa sretnim zaposlenicima profitabilnije i da privlače investitore - zato je u ovoj krizi stvaranje boljeg radnog okružja isto kao i stvaranje temelja održivog i dugoročnog rasta, zaključak je istraživanja s Harvarda.
Zašto je sreća hit baš sada? Pa zato jer je znanstveno dokazano da su sretniji građani produktivniji, manje odlaze na bolovanje, lojalniji poslodavcu i da oni mogu izvući gospodarstvo iz krize. Oni su maratonci, a ne sprinteri.
To je shvatio i premijer Zoran Milanović (je li on sprinter ili maratonac?) koji je upoznat s našim projektom Nacionalnog indeksa sreće te će ga, nadamo se, konzultirati u kreiranju javnih politika u budućnosti.
Stoga nije bitno koji je najsretniji dan u godini, već kako možemo biti sretni što više dana u godini: da od toga profitiraju i naši bližnji, i radna i školska okolina, i susjedi, i grad, i zemlja u kojoj živimo.
Sreća je mjerljiva i upravljiva, a znanstveni su rezultati od velike praktične važnosti. Novac ne može kupiti sreću, ali može kupiti znanje o tome kako je povećati.
U magazinu Banka to znanje podijelit ćemo s vama u mojim sljedećim blogovima.
Komentari i razmišljanja dobrodošli na marina@bankamagazine.hr