Nakon što je krajem prvog tromjesečja zabilježen relativno snažan mjesečni rast ukupne aktive središnje banke te je ujedno dosegla povijesno najvišu razinu, posljednji podaci HNB-a pokazuju blagi pad tijekom travnja. Ukupna aktiva središnje banke krajem promatranog mjeseca iznosila je 83,39 milijardi kuna što je za 1,1% niže nego na kraju ožujka, ističu analitičari RBA u dnevnim financijskim vijestima banke.
Međutim, ukupna aktiva HNB-a i dalje bilježi razmjerno snažan dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini (+14,9%). To je isključivo posljedica snažnog rasta inozemne aktive, koja predstavlja glavnu sastavnicu ukupne aktive, pojašnjavaju analitičari.
Inozemna aktiva, odnosno primarno međunarodne pričuve u obliku plasmana u vrijednosne papire u devizama te oročene depozite u stranim bankama, krajem travnja je iznosila 83,37 milijardi kuna. Kako inozemna aktiva obuhvaća gotovo cjelokupan udio u strukturi ukupne aktive, u proteklih godinu dana ostvaren je identičan rast (+14,9%).
Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima, a prema posljednjem dostupnom podatku za ožujak udio eurskih pričuva u ukupnih deviznim pričuvama iznosio je 77,7%, relativno snažan godišnji rast inozemne aktive djelomično je posljedica deprecijacije kune prema euru (+1,5% godišnje).
Kod preostalih kategorija ukupne aktive i dalje ne bilježe se značajnije promjene. Potraživanja od banaka su u proteklih godinu dana blago smanjena za 0,5 milijuna kuna te su krajem travnja iznosila 12,7 milijuna kuna. Relativno mali iznos potraživanja od banaka posljedica je visoke likvidnosti u sustavu, a zbog čega izostaju obratne repo aukcije koje su uobičajeno predstavljale glavni čimbenik njihova rasta.
Potraživanja od ostalih domaćih sektora odnosno uglavnom trgovačkih društava iznosila su 3,7 milijuna kuna (0,3 milijuna kuna manje nego lani).
Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive središnje banke, na kraju travnja je iznosio 59,6 milijardi kuna što je za 3,6% više nego prethodnog mjeseca. U usporedbi s travnjem 2010. primarni novac je ostvario razmjerno snažan rast od 10,3% godišnje.
Inozemna pasiva je u proteklih godinu dana smanjena je za 5,9 milijuna kuna te je krajem ovogodišnjeg travnja iznosila 2,7 milijuna kuna.