Kupovna moć Hrvata ove će godini biti ipak malčice veća, u zemlju će ući oko 2,7 milijardi američkih dolara izravnih stranih investicija (lani 2,4 mlrd dolara), a izaći će oko 800 milijuna (lani 600 milijuna dolara), predviđa The Economist Intelligence Unit (EUI) u najnovijoj publikaciji „Investicije u svijetu u 2011.: FDI i izazov političkog rizika“.
Hrvatski bruto proizvod prema paritetu kupovne moći po glavi stanovnika u ovoj će godini biti za gotovo dvije tisuće dolara (za oko 2%) veći nego lani i iznosit će 18.880 dolara.
U usporedbi s Portugalom, najsiromašnijom zemljom među 15 „starih“ članica Europske unije, to je upola manje; 2,5 puta je manje od grčkoga i skoro upola manje od slovenskoga. U regiji Istočne Europe hrvatski je BDP na 6. mjestu odozdo – od nas su lošiji samo Srbija, Ukrajina, Kazahstan, Rumunjska, Bugarska i Azerbajdžan.
Nedostižna EU
Usporedba hrvatske i zapadnoeuropske kupovne moći zapravo ne vodi nikuda – osim do zaključka da nam je taj cilj nedostižan. Njemački BDP po glavi stanovnika iznosit će ove godine, na primjer, 36.000 dolara, austrijski 42.750 dolara , a francuski više od 40 tisuća dolara. Jedino je turskih 12.480 dolara po glavi stanovnika manje od hrvatskoga BDP-a.
EUI posebno zanimaju izravne strane investicije (FDI) kao generator rasta BDP-a. Gledajući po nominalnim iznosima ulaganja po glavi stanovnika Hrvatska ne stoji tako loše. Štoviše, predviđena 592 dolara po stanovniku u ovoj godini veća su nego u zvijezdi Europske unije Poljskoj (344 dolara), a u regiji se veći iznosi očekuju samo u Estoniji i Češkoj (više od tisuću dolara) dok Slovenci očekuju približno iste iznose kao i Hrvati.
Veći odljev stranog kapitala
No, kad se pogleda predviđanje EUI u pogledu odljeva stranog kapitala, Hrvatska ima razloga za zabrinutost - povlačenja kapitala bit će nesrazmjerno veliko u odnosu na ulaganja. Naime, ove godine odljev će se udvostručiti u odnosu na 2009. godinu i iznosit će 0,8 milijardi dolara. To je loše, jer FDI će biti samo za desetak posto veće nego u 2009. kada je po stanovniku uloženo 548 dolara.
Od 2005. do 2007. odljev kapitala nije rastao (iznosi 0,2 mlrd dolara). Počeo je rasti od 2008. (0,3 mlrd doalra), a nastavio 2009. (0,4 mlrd doalra) i 2010. (0,6 mlrd dolara). Kad se pogleda odljev FDI kao postotak BDP-a, slika je još crnija: u ovoj godini iz Hrvatske će se odliti 1,4 posto BDP izravnih stranih investicija, što je isto kao i u Rusiji, dok će najmanje stranog kapitala napustiti Rumunjsku i Slovačku (0,2% BDP-a), Bugarsku (0,7% BDP-a) i Ukrajinu (1% BDP-a). (mr)