U kreditu članica eurozone za Grčku vrijednom 30 milijardi eura, ukoliko ga ona zatraži, Njemačka bi sudjelovala s 8,4 milijarde eura, izračunali su tamošnji analitičari, javlja u srijedu agencija DPA.

 

Nadalje, navodi se da bi Njemačka, koja je i dalje negativno raspoložena prema financijskom spašavanju Grčke, snosila najveći dio tog tereta s obzirom na to da s 27,92 posto ima najveći udio u Europskoj središnjoj banci (ECB). Na temelju tog kriterij nešto manje iznose trebali bi osigurati Francuska i Italija. Francuzi bi, naime, u kreditu za Grčku učestvovali sa 6,3 milijarde, a Talijani bi morali dati 5,5 milijardi eura. I Slovenija bi kao jedna od najmanjih članica eurozone morala dati 145 milijuna eura.

 

Grčka dužnička kriza ponovo je uskomešala Europu nakon što su čelnici zemalja eurozone u nedjelju usvojili odluku o pružanju pomoći Grčkoj, ukoliko je ona zatraži, pošto su na financijskom tržištu porasle kamate na grčke obveznice pomoću kojih vlada u Ateni nastoji doći do neophodnog novca. Uz 30 milijardi eura iz eurozone Međunarodni monetarni fond (MMF) bi dodao još deset milijardi.

 

Ta odluka je, međutim, dočekana na nož u Njemačkoj čija vlada smatra da još nije došlo vrijeme za korištenje pomoći. "To što je na zid okačen aparat za gašenje požara, ništa ne govori o vjerojatnosti da ikada bude i korišten", izjavio je glasnogovornik njemačke vlade Cristoph Steegmans.

 

Glasnogovornik njemačkog ministarstva financija Michael Offer ističe da paket mjera ima za cilj samo smiriti tržište.

 

Osim vlasti, akciju spašavanja Grčke ne podržava ni njemačka javnost, a već su najavljene i prve tužbe Saveznom ustavnom sudu i europskim sudskim institucijama za slučaj da Njemačka milijardama eura zaista priskoči u pomoć ugroženoj članici eurozone.

 

Njemački profesor ekonomije Joachim Starbati najavio je da će s još nekoliko kolega podnijeti tužbu Saveznom ustavnom sudu ukoliko Njemačka bude Ateni dala kredit. Ista grupa profesora ekonomije je tužbu podnijela i 1997. protiveći se europskoj monetarnoj uniji, prenose agencije.

 

Njemačka je još krajem ožujka bila na meti kritika unutar EU, jer se na summitu u Bruxellesu usprotivila konkretnoj pomoći Grčkoj i zahtijevala da se u prevladavanje teške financijske krize u toj zemlji uključi i MMF. Od početka krize u Grčkoj ankete pokazuju da se njemački birači, koji i sami podnose teret najteže poslijeratne ekonomske krize, izričito protive financijskoj pomoći Ateni.

 

Za razliku od 'svađa' unutar eurozone, europski dogovor o pomoći Grčkoj naišao je na povoljnu reakciju na financijskom tržištu, pa su troškovi grčkih kredita počeli padati s obzirom na to da je kamata na državne obveznice smanjena. Zbog takvog razvoja situacije Atena inzistira na tome da radije ne bi koristila europski paket pomoći, već će se osloniti na pozajmice na međunarodnom tržištu obveznica.

 

"Grčkoj su zasad potrebni samo mir i garancije koje im pruža odobreni mehanizam europske pomoći", izjavio je grčki premijer Jorgos Papandreu.

 

EU je bila primorana pomoći Grčkoj, jer kriza u toj zemlji potkopava euro i potiče strahovanja da bi se mogla proširiti na druge zemlje eurozone s financijskim problemima, prije svega, Portugal i Španjolsku. Prema procjeni Bena Maya, stručnjaka londonske grupacije Capital Economics, odluka o paketu pomoći će na kratak rok umiriti strahovanja na financijskom tržištu da će Grčka zakazati u servisiranju svojih dugovanja. On ističe da i dalje ostaje strah da ta zemlja, čiji su izgledi gospodarskog rasta slabi, ipak neće moći odgovoriti dužničkim obavezama.

 

Dodatni uteg grčkoj vladi je i najava Federacije državnih službenika (ADEDI) da će tijekom ovog tjedna pokrenuti novi val prosvjeda usmjerenih protiv vladinih ekonomskih mjera i promjena u poreznom sustavu. I Opća konfederacija rada u Grčkoj (GSEE) priprema se, također, za nacionalni prosvjed, a blizak Komunističkoj partiji sindikat PAME već je najavio štrajk za 21. i 22. travnja.

 

Trenutno drugi dan prosvjeduju sindikati koji se protive reformi u poreznom sustavu, a oni će nastaviti demonstracije i u četvrtak za kada su i poljoprivredni proizvođači najavili opći nacionalni štrajk.

 

Rad će prekinuti i zaposleni u lokalnoj administraciji, a vlasnici taksi vozila prosvjedovat će u srijedu i četvrtak, a u petak neće raditi službenici u gradskom prometu u Ateni.