U međunarodnoj usporedbi otvorenosti proračuna - koja se svake dvije godine provodi u devedesetak država - Hrvatska je 2010. ostvarila indeks 57 (znači 57 od 100 mogućih bodova), piše Katarina Ott u najnovijem broju Banke. To je, nažalost, bilo lošije od 2008. kad je indeks iznosio 59. 

Otvorenost se pogoršala jer je prijedlog proračuna 2009. nudio manje informacija od prijedloga proračuna 2007. 

Hrvatska s tim indeksima spada u kategoriju zemalja koje nude “samo neke informacije“ o proračunu, a to otvara vrata zloupotrebama te neodgovarajućem i neučinkovitom trošenju državnog novca. 

Slovenija se, primjerice, s indeksom 70 nalazi u kategoriji zemalja koje nude "značajne informacije" o proračunu.

Institut za javne financije svake dvije godine nudi Ministarstvu financija gotovo identične preporuke za povećanje transparentnosti proračuna, no upitno je hoće li i 2012. Hrvatska ostvariti bolji rezultat. A transparentnost proračuna se može bitno popraviti, i to uz male napore i niske troškove.

Najbolji primjer je Mongolija koja je 2008. ostvarila indeks 36, a 2010. čak 60. Uostalom, u elitnoj skupini država koje s indeksom 81-100 nude "opsežne informacije" uz Novi Zeland, Veliku Britaniju, Francusku, Norvešku, Švedsku i SAD nalazi se i Južnoafrička Republika. 

To ukazuje kako je za poboljšanje transparentnosti bitna isključivo politička volja. Ministarstvo financija Republike Hrvatske posjeduje i podatke i kvalificirane ljude koji bi - da ta volja postoji - mogli, i to na vrijeme, objavljivati tražene podatke. 

Jedan primjer pogoršanja transparentnosti je upravo nevjerojatan.

Vlada je 2010. po prvi put u povijesti, Saboru na raspravu i usvajanje poslala cjelovito izvješće o financijskom poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa.

Istraživači su se poveselili, pohvalili Vladu, analizirali, otkrili razne zanimljivosti, ali već krajem 2010. donosi se odluka po kojoj Vlada više ne mora Saboru podnositi to izvješće. I tako u 2011. nema ni izvješća ni rasprava u Saboru.

A riječ  je o - osim proračuna - najznačajnijem financijskom izvješću države, jer ta su društva glavni korisnici državnih jamstava, imaju više od 100 tisuća zaposlenih, a samo u 2009 ostvarila su neto gubitak od 3,5 milijardi kuna.  

Cjelovit tekst pročitajte Banci za listopad