Prinos na prosječni kapital hrvatskih banaka, kao omjer dobiti i kapitala uloženog u stvaranje te dobiti, pokazuje kontinuiran pad još od 2005. godine.

Razlog pada vrijednosti tog prinosa je brži rast kapitala od dobiti što je zajedno s padom dobiti u 2009. rezultiralo spuštanjem prosječnog prinosa u toj godini na oko 6,5 posto.

Usporedba s državama iz okruženja (Mađarska i Češka) i s državama iz kojih dolaze banke-majke (Italija, Austrija) hrvatske banke svrstava među niže profitabilne.

Pad dobiti naših banaka u prvom kvartalu ove godine najavljuje daljnji pad prosječnog prinosa, čija će dinamika ovisiti o dinamici oporavka potražnje za kreditima, ali i o dinamici daljnjih rezervacija za loše plasmane.

U ovom se trenutku ne nazire oporavak kreditnog ciklusa, a negativni trendovi u ekonomiji ne daju puno razloga za optimizam, odnosno za smanjivanje rezervacija za gubitke. Moglo bi se stoga dogoditi da se jaz između profitabilnosti domaćih banaka i njihovih europskih majki nastavi dalje povećavati.

Kako će na ova kretanja reagirati vlasnici banaka ostaje za vidjeti. Činjenica je da, u mjeri u kojoj se bankarski profiti mogu shvatiti kao pokazatelj koji prethodi gospodarskom oporavku, ukazuje kako oporavka još nema na vidiku.

Cjelovit tekst pročitajte u srpanjskom broju magazina Banka

Da bi mogli pristupiti on line sadržaju magazina Banka morate biti pretplatnici na tiskano izdanje. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se na www.banka.hr vašom pretplatničkom šifrom.