Kako se ponašaju štediše tijekom krize, što očekuju, a čega se pribojavaju, pitala je Erste Group u istraživanju provedenom 2011. u Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Ukrajini, a o čemu pišemo u novoj Banci. Hrvatska nije obuhvaćena analizom Erste Groupa, pa koristimo rezultate istraživanja GfK-a na 1000 ispitanika iz rujna 2011. za magazin Banka.

Rezultati pokazuju da će Mađari prvi staviti nešto novca sa strane, 82% to čine dok imaju kakvu-takvu mogućnost, slijede Slovaci sa 72% te Ukrajinci sa 67 posto.

Odgovori iz istraživanja pokazali su da se značajno promijenio odnos prema novcu, pa 85%  Slovaka i 82% Mađara kažu da dvaput promisle prije trošenja. Promjena je u tom pogledu najveća u Češkoj: 10% više ljudi nego 2010., a to je sad ukupno 65% ispitanika, itekako promisli prije potrošnje svakog novčića. 

Štednja u bankama i danas je najzastupljenije ulaganje (i u Hrvatskoj), ali se sve veći broj građana zanima za prednosti životnih osiguranja te stambene i mirovinske štednje uz državne poticaje.

U Hrvatskoj štedi 35% kućanstava, pokazalo je istraživanje GfK. Svaki drugi sudionik ankete već tad je znao da 2012. neće moći štedjeti, a 27% nisu bili sigurni u mogućnosti ulaganja.

Prema istraživanju GfK-a Hrvati koji ulažu najviše vjeruju štednji u bankama - 49% ispitanika, 42% uplaćuje životno osiguranje, 9% ima stambenu štednju, a čak 18% drži novac kod kuće. Omiljeni keš govori kako još uvijek ima popriličan broj hrvatskih građana koji je najsigurni kad svoj novac može držati na oku.  
 
Tko je zabrinut 

Slabljenje valute u kojoj se štedi, pad kupovne moći i visoka inflacija najčešći su razlozi zabrinutosti za vlastito ulaganje. No sve je naglašenije mišljenje kako ušteđeni novac neće biti dovoljan za potrebe u budućnosti, što brine 60% Mađara, 50% Slovaka i 40% Čeha (vidi graf). 

Građani se pitaju i koliko se uopće štednja isplati - o tome razmišlja i 56% Austrijanaca, čak 10% više negoli godinu prije.  Da bi banka u kojoj štede mogla bankrotirati također muči građane, no uz tendenciju pada. Bankrota banaka najviše se pribojavaju Slovaci, 36 posto.

Alen Kovač, analitičar Erste banke, komentira kako će dominantan izbor hrvatskih građana ostati štednja u eurima bez obzira na neizvjesnu sudbinu eurozone - pitanje koje, normalno, muči štediše.

U ukupnoj štednji u Hrvatskoj na euro se odnosi 62%, dok udjel eura u deviznoj štednji iznosi 74 posto.

Mirovinska štednja imat će sve veću ulogu u Hrvatskoj i građanima je jasno da se sve manje mogu osloniti na državu.

Cjeloviti pregled istraživanja pročitajte u izdanju Banke za veljaču