Nova je Vlada ozbiljno shvatila nužnost sređivanja javnih financija, a budući su se ministri i prije službenog stupanja na dužnost uhvatili u koštac s nagomilanim problemima. Kao jedno od rješenja problema previsokog deficita proračuna, zbog kojeg nam prijeti smanjenje kreditnog rejtinga, nudi se, među ostalim, podizanje stope PDV-a ili povećanje nekih drugih poreza.
Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije (IJF), u siječanjskom broju magazina Banka novoj Vladi predlaže pojednostavljenje poreznog sustava širenjem poreznih osnovica (smanjenjem broja stopa, izuzeća i olakšica), ali i pojednostavnjenjem procedura, posebice u doprinosima (uvođenjem elektroničkih prijava).
"Najvažnije bi, ipak, bilo objaviti podatke o nenaplaćenim porezima i doprinosima koji su, primjerice, 2010. bili jednaki iznosu deficita središnjeg državnog proračuna. Umjesto smišljanja novih poreza treba se koncentrirati na naplatu nenaplaćenih; nije riječ o poreznoj utaji i sivoj ekonomiji, nego jednostavno o nenaplaćenim dospjelim poreznim obvezama", tvrdi Ott.
Anto Bajo, znanstvenik IJF-a, također napominje kako Vlada treba pojednostavniti i proširiti osnovicu poreza na dohodak.
"Porezna uprava trebala bi svim građanima koji ostvaruju dohodak poslati rješenje s obračunanim porezom i prirezom te pojednostavniti porez na dohodak kroz ukidanje olakšica područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja", kaže Bajo te dodaje kako je na tim područjima oko 225 lokalnih jedinica i 826 tisuća stanovnika kojima država odobrava veći osobni odbitak te brojne druge porezne olakšice.
Prosječna efektivna stopa poreza na dohodak na tim je područjima niska tek oko 3%, a veći porezni teret snose posebice stanovnici Grada Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske županije.
Opširnije u novoj Banci