Najizglednija opcija koju će provesti nova vlada, iako možda ne i birati, biti "petljanje s nekom općom idjeom". Time će se održati status quo, zaključili su Bićanić i Deskar Škrbić

Za razliku od Grčke i Italije kojima su nametnuti 'stečajni upravitelji' Hrvatska ima šansu sama odlučivati i izabrati vladu koja će provesti promjene.

Uspjet će ako odbaci društveni obrazac koji se temelji na centralističko-autoritativnom konceptu vlasti, klijentelizmu, rentijerskom mentalitetu i nacionalizmu u koje je duboko ukorijenjena još od početka 90-ih, smatra Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti.

Nenad Zakošek

Dr. sc. Zakošek je u Banci za prosinac analizirao što za Hrvatsku znače predstojeći, sedmi parlamentarni izbori od uspostave višestranačke demokracije. Istim pitanjem, ali iz kuta ekonomista, bavili su se dr. sc. Ivo Bićanić i Milan Deskar Škrbić.

Zakošek ističe kako će nova hrvatska vlada morati biti djelotvorna ako želi li izbjeći scenarij koji se odigrao u Grčkoj i Italiji gdje je kriza srušila premijere koji su bili demokratski legitimirani na izborima i dovela na vlast tehnokrate.

"Uvjeren sam da se ta djelotvornost - barem unutar demokratskog sustava - ne može postići bez promjene dosadašnjeg obrasca političkog djelovanja i cjelokupnog modela društvenog razvoja", piše Zakošek i detektira demokratske deficite koje opterećuju i ograničavaju razvoj Hrvatske. To su:

1)    Centralističko-autoritarni koncept vlasti
2)    Klijentelizam kao dominantan obrazac odnosa između nositelja vlasti i društvenih skupina
3)    Politički kapitalizam kao posljedica defektne privatizacije i nedostatka tržišnog natjecanja
4)    Pristrani dizajn političkih institucija
5)    Dubinska ukorijenjenost nacionalističkog svjetonazora

Zakošek se pita je li moguće napuštanje tih ograničenja (što prepoznaje kao radikalnu promjenu) i naglašava nužan preduvjet promjena – jasno artikuliranje političke volje za promjenom.

Društvo u svojim političkim elitama mora imati nositelja i odlučnog zagovornika drugačijeg razvojnog modela, smatra Zakošek.

Ekonomisti: Isti problem, pet mogućnosti

Ivo Bićanić

Ivo Bićanić i Milan Deskar Škrbić analizirali su pet mogućih strategija provođenja reformi, svjesni da će nova vlada od pet mogućih strategija morati odabrati jednu i da će taj izbor obilježiti njezin mandat.

Moguće strategije su:

1)  Šok terapija
2)  "Postupnost s koncepcijom", što podrazumijeva da nositelji politike imaju dobru i jasnu ideju koju će provesti kroz niz malih i usklađenih koraka
3)  Petljanje od prilike do prilike s općom idejom kao vodiljom (dakle ne znaju se prioriteti niti se predlažu usklađene mjere)
4)  Gašenje požara i krpanje bez ideje (svaki problem se rješava posebno, bez ikakvog predviđanja)
5)  Ne poduzimati ništa i pustiti slobodno tržište da odradi svoje.

Bićanić i Deskar Škrbić predviđaju kako je najizglednija opcija koju će provesti nova vlada, iako možda ne i birati, biti "petljanje s nekom općom idejom". Time će se održati status quo, zaključili su.

Njih dvojica ne odbacuju međutim, ni mogućnost da predizborni i “postizborni“ programi stranke - za koju će se većinski glasati u nedjelju, 4. prosinca - neće biti isti.

Tko zna, možda buduća vlada ima dobar razrađen tajni plan (s ciljevima, prioritetima, redoslijedom i tajmingom primjene, amortizerima, inteligentnim i uvjerljivim odgovorima sumnjičavcima), koji će provesti čim dođe na vlast.

Možda nas zapravo čeka ugodno iznenađenje i četiri godine usmjerenih i uspješnih reformi. E, to bi definitivno bio plus, primjećuju Bićanić i Deskar Škrbić.

Više o ovoj temi u Banci za prosinac