Piše Vesna Kesić

Temeljni društveni interes, svrha i smisao javnog zdravstva je briga za društvenu razinu zdravlja. U koruptivnom sustavu ta se briga iznevjerava zbog profita i osobne koristi. S obzirom na posebno mjesto zdravlja u čovjekovoj hijerarhiji vrijednosti, nepovjerenje se vrlo brzo prenosi i na ostale sustave i druge “institucije sistema“ - to je ona famozna sintagma koja je u Hrvatskoj postala sarkastična metafora za duboko nepovjerenje i performativni je izraz sveopće apatije i prijezira prema tim institucijama. Sa zdravstvom bi se, u tom smislu, moglo uspoređivati još jedino pravosuđe jer je osjećaj za pravdu i pravednost podjednako ugrađen u ljudsku egzistenciju, kao i želja i potreba za zdravljem, piše Vesna Kesić u novom broju Banke povodom objave knjige Korupcija u hrvatskom zdravstvu.  

Knjiga dr. Dražena Gorjanskog koji je s četiri suradnika promatrao korupciju izbliza predstavlja radikalnu kritiku korupcije kakvu bi bilo potrebno izraditi za svaki društveni sustav, ako se uopće želimo uhvatiti s njome ukoštac.

Autor i suradnici sustavno su secirali sveprisutnu zdravstvenu korupcijsku hobotnicu koja je, baš kao i prava hobotnica, mimikrirana, prikrivena zakonima i pravilnicima. Ogrnuta je pričama o dobrobiti pacijenata, odjenuta u ruho humanosti, a ponekad je čak i ideologija stranke na vlasti, tvrdi dr. Gorjanski.

Autor povlači metodološki zanimljivu razliku između korupcijski ustrojenog sustava, a to je onaj u kojemu je korupcija ugrađena u sustav i legalizirana, i “obične“ korupcije, iliti krađe, poput primanja mita i provizija. Kako bismo dijagnosticirali je li neki sustav ustrojen korupcijski treba odgovoriti na dva pitanja:

1. Koristi li sustav dobiveni novac namjenski i na najbolji način ili stvara nepotrebne troškove. Prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije to su oni troškovi koji nisu potrebni sa stajališta liječenja i kvalitete zdravstvene zaštite.

2. Propisuje li sustav pravilnicima i zakonima stvaranje nepotrebnih troškova i tako legalizira krađu i koruptivni sustav.

Analizirajući reforme hrvatskoga zdravstva koje se provode od 1993. autori knjige identificiraju ključne elemente koji su doveli do toga da nam sustav nije samo prožet povremenim zloupotrebama, čega uvijek ima i bit će u svim sustavima, već je postao korupcijski ustrojen. Najveće i najpogubnije zloupotrebe nisu slučajnosti, ili greška u sistemu, već su dio sustava.

Kao stručnjak koji dobro poznaje sustav iznutra, jer je kao zaposlenik HZZO-a godinama obavljao poslove medicinskog vještaka zdravstvenog osiguranja, Gorjanski ukazuje na niz strukturalnih promjena u hrvatskom zdravstvu koje su ga učinile koruptivnim sustavom:

1. podjela sustava u manje jedinice,
2. rasprodaja ili davanje tih jedinica u koncesiju (privatizacija),
3. uvođenje novčanog vrednovanja medicinskih usluga koje pružaju te jedinice,
4. donošenje pravilnika kojima se pogoduje što većem korištenju medicinskih usluga koje pružaju te privatizirane jedinice,
5. povremeno povećavanje cijena usluga koje pružaju privatizirane jedinice, čime se omogućuje njihovo bogaćenje.

Tekst o knjizi Korupcija u hrvatskom zdravstvu možete pročitati u srpanjskom broju magazina Banka