Povodom skorog početka Weekend Media Festivala koji se po treći put održava u Rovinju razgovarali smo s Nikolom Vrdoljakom, direktorom agencije Gingernet, digitalne agencije u sklopu Digitel Komunikacija te jednim od sudionika programa festivala.

• Dolazite na Weekend Media Festival?

Naravno. Zapravo, ovo je prva godina da operativno ne radim na festivalu. Weekend se ne propušta! Iako u nazivu stoji „media festival“ mislim da je Weekend postao puno više od toga, a to se vidi i po ljudima koji se okupljaju, a koji dolaze iz svih branši.

Mislim da je to odlično i za industriju medija i marketinga koja se na ovaj način otvara te ono što se događa u našoj industriji postaje dostupno svima. Ujedno, sve je teže i definirati samu industriju medija i marketinga pošto s krizom medija i mediji i marketing traže nove modalitete funkcioniranja.

Dodatno, rad s novim medijima doveo je ove industrije u doticaj s nekim novim ljudima i znanjima koja značajno mijenjaju medijski krajolik.

• Uspijevaju li novi mediji dobiti dodatan prostor?

Takozvani novi mediji više i nisu baš novi. Sve što definiramo u tu grupu je postalo standard što se može vidjeti i po intervjuima čelnih ljudi medija i marketinga u raznim medijima ovih dana koji se svi referiraju na Internet u jednom ili drugom obliku.

Internet je standard. Broj korisnika Interneta u Hrvatskoj je prešao 2.5 milijuna, broj broadband priključaka je skoro milijun, vidimo i porast smartphone telefona kojem tek predstoji značajan rast. Sve ovo ide u prilog Internet industriji. Također, ne treba zaboraviti rast e-trgovine i ostali e-usluga.

Ipak, ono što će najviše promijeniti medijski krajolik je digitalizacija televizije, a time i otvaranje puta Internetu na televiziju. Ubrzo ćemo imati i priliku vidjeti kako će televizijski svijet reagirati na dolazak Google TV-a. U svakom slučaju logika Interneta će postati osnovni model ponašanja. 

• Ovo sve što govorite zvuči jako optimistično. Prati li Internet oglašavanje ove trendove?

U Velikoj Britaniji je Internet oglašavanje ove godine preteklo oglašavanje na TV-u što je značajan trenutak za razvoj Interneta. U mnogim zemljama Internet bilježi značajan rast. Grčka je predvodnik s rastom od 49% što je ekstrem, ali i naši susjedi Austrijanci bilježe rast od 14%, Mađari od 7%, Slovenci nakon par godina intenzivnijeg rasta imaju 2% rasta.

U Hrvatskoj nažalost nije tako. Za razliku od ostalih medija Internet ne bilježi značajan pad, ali je zastupljenost Interneta još uvijek oko 3% što je daleko ispod očekivane razine ako kao mjerilo uzmemo konzumaciju medija.

• Zašto rast oglašavanja ne prati rast konzumacije Interneta?

Ovo je vrlo debatirano pitanje na koji nismo uspjeli dati jednostavan i jednoznačan odgovor. Odgovori idu od needuciranosti tržišta do mentaliteta, ali teza koja mi zvuči najprihvatljivije je da se može naći korelacija između konkurentnosti gospodarstva i rasta Interneta. Rast konzumacije Interneta znači da su mnogi potrošači provode svoje vrijeme tamo, a ne negdje drugdje.

Po ovome, da bi postiglo najveću efikasnost, oglašavanje bi trebalo pratiti potrošače, ali to se ne dešava. Zašto ih oglašavanje ne prati? Zapravo, zašto ih oglašavanje ne prati dovoljno brzo? I u drugim zemljama je rast potrošne sa zakašnjenjem pratio rast konzumacije.

Zbog kompleksnosti poslovnih odnosa, ugovora i mehanizama koji čine tržište sporim i nefleksibilnim logično je da je teško brzo popratiti navedene promjene u konzumaciji i kretanju potrošača. Ipak, u većini zapadnih zemalja kašnjenje je oko dvije godine dok je kod nas to puno više.

Vjerujem da konkurentnost tržišta natjera brandove da prate potrošače bez obzira na otpore drugih medija koji u ovom slučaju gube. Konkurentnost bi trebala natjerati i sve klasične medije da puno brže uđu u nove medije kako bi zadovoljili zahtjeve svojih klijenata a to se i dešava samo ne brzo kako smo očekivali.

Slaba konkurentnost u mnogim industrijama dozvoljava tromost natjecatelja i usmjeravanje energije u zadržavanje market sharea drugim sredstvima. Mnogim tvrtkama se više isplati ulagati u klasične medije i truditi se zadržati status quo nego ulaziti u nove prostore dok se i mnogim medijima isplati podržati ovakvu situaciju.

Sve dok velike medijske kuće ne budu jače ušle u Internet i vidjele mogućnosti veće zarade neće biti jačeg razvoja Internet oglašavanja.

• Mislite li da će velike medijske kuće to i uraditi?

Naravno. Svi i idu u tom smjeru, ali nije lako preći iz zone komfora u zonu natjecanja jer u Internetu još nisu sve karte podijeljene, niti će se to tek tako desiti. U ostalim medijskim tržištima postoji natjecanje, ali se već zna otprilike gdje je tko i kako dok se u Internetu zbog stalnih promjena i razvoja tehnologije tržište jako brzo i konstantno mijenja pa te karte nije niti jednostavno podijeliti.

Treba spomenuti i da u Internetu puno više sudjelujemo i na globalnom tržištu jer tu nam je konkurent i Google i Facebook, a ne samo domaći konkurenti. Zamislite kako će domače tvrtke reagirati na dolazak Google TV-a ili na sve što digitalizacija TV-a u Hrvatskoj sve donosi.

Marketinški kolač ne raste dovoljno da zadovolji sve potrebe, a u isto vrijeme mogućnosti oglašavanja rastu eksponencijalno. Tržišna utrka će biti sve oštrija, a granice medijskih i marketinških tržišta će nestati kao i klasični odnos mediji – agencija – klijent.

• I za kraj, imate neki savjet za hrvatske tvrtke?

Što se prije prihvatite novih tehnologija jer vaši konkurenti to već rade. Kad kažem konkurenti mislim i na one koji nam uskoro dolaze ulaskom u EU, ali i na globalne igrače. Kako bi se uspješno borili s nadolazećom konkurencijom morat ćemo biti iznimno hrabri i poduzetni, a to je sve samo ne status quo. I da, obavezno dođite na Weekend Media Festival!