Hrvati sve teže podmiruju osnovne životne potrebe jer imaju manje novca za hranu, stanovanje, odjeću i obuću, pokazuju rezultati istraživanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS), istraživačkog projekta časopisa Banka, agencije za istraživanje tržišta Hendal i osiguravateljne tvrtke Allianz Zagreb, za mjesec ožujak. Zato je ta komponenta NIS-a (pristup osnovnim potrebama) smanjena na 61,5 bodova, u odnosu na 62,3 boda u veljači. Loše objektivno stanje gospodarstva odrazilo se i u padu zadovoljstva trenutačnom životnom situacijom za 2,5 bodova te pesimističnijim očekivanjima za sljedeće dvije godine.

Fizičko zdravlje Hrvata, njihovo zadovoljstvo osobnim razvojem, socijalnom i radnom okolinom podigli su opću razinu NIS-a (to su sve vrijednosti iznad 64), dok ga zadovoljstvo trenutačnom i budućom životnom situacijom te ekološko ponašanje spuštaju.

No, NIS je unatoč tome blago krenuo prema gore i iznosio 64 boda, ponajprije zahvaljujući subjektivnoj procjeni zdravlja koje iznosi čak 79 bodova (3,2 boda više nego u veljači), te radnoj okolini od 73,4 boda (1,8 bodova više nego u veljači). Hrvati svoju radnu okolinu ocjenjuju boljom, unatoč tome što su vijesti i kretanja s tržišta rada i ekonomije sve lošije.

U zbirnoj se tablici vide kretanja devet komponenti NIS-a, no interpretacija razlika i analiza trendova bit će moguća tek nakon određenog vremena, od najmanje godinu dana. Nacionalni indeks sreće dugoročan je projekt jer jedino njegovim kontinuiranim praćenjem kroz vrijeme možemo uočiti promjene, mjeriti efekt određenih društvenih promjena i akcija, raditi složene analize različitih razina sezonalnosti i slično.

No, ne trebamo toliko dugo čekati da rast nezadovoljstva trenutačnom životnom situacijom povežemo s domaćim gospodarskim kretanjima. Naime, Hrvatska je još uvijek u recesiji, novca za život je sve manje, a nezaposlenih sve više. Vladine mjere oporavka gospodarstva najprije se moraju usvojiti, zatim provesti, a dok pokažu rezultate... Do tada će nezaposlenost i dalje rasti, pa će u središtu društvenih rasprava biti borba za posao.

Nezaposlenima život najteži, umirovljenici najizoliraniji

Zato je i nas zanimalo kako NIS procjenjuju zaposleni (svi koji rade, odnosno u radnom su odnosu), kako nezaposleni građani (svi koji nisu u radnom odnosu odnosno ne rade, a nisu se izjasnili kao kućanice, učenici/studenti ili umirovljenici, bez obzira na to žele li raditi ili ne žele, jesu li prijavljeni na burzi i sl.) a kako umirovljenici. Stoga smo usporedili pojedine komponente indeksa za te tri skupine građana.  

Općeniti zaključak ne iznenađuje - Nacionalni indeks sreće veći je kod zaposlenih (66,3) nego kod umirovljenika (60,5), a najmanji je kod nezaposlenih (60,1) kako prikazuje slika 1. No, zasad su sve tri skupine građana iznad 50 bodova, što znači da su u pozitivnom dijelu skale (sve iznad 50). Ali, kad se nezaposlene pita koliko su zadovoljni svojom trenutačnom životnom situacijom, dolazimo do najlošijeg pojedinačnog rezultata NIS-a od svega 39 bodova.

Naime, kako je prikazano na slici 2, procijenjeno zadovoljstvo, kako trenutačnom tako i budućom životnom situacijom, i zaposlenih i nezaposlenih veoma je malo. No, procjena životne situacije u budućnosti viša je od trenutnog zadovoljstva kod sve tri skupine, a kod umirovljenika i nezaposlenih skoro da se i ne razlikuje, što upućuje na zaključak da postoji određene razina optimizma građana, ali i postavlja pitanje opravdanosti očekivanja - na osnovi kojih pokazatelja umirovljenici i nezaposleni procjenjuju da će im za dvije godine biti bolje? Istraživanje je provedeno prije Vladinog Programa gospodarskog oporavka, mirovine sigurno neće rasti, a teško da je u tom roku moguć i značajan porast zaposlenih.

S druge strane, veoma je niska razina emotivnog stanja nezaposlenih (60,9) u odnosu na zaposlene (67,9), kao što pokazuje slika 3 - ljutnju i stres osjećaju sve tri skupine građana, no najmanje pozitivnih osjećaja (ljubav, poštovanje) imaju umirovljenici.

Emotivno stanje ipak nije tako loše kao što bi se moglo očekivati s obzirom na to da nezaposleni imaju jedva dovoljno novca za hranu (49,7). To pokazuje slika 4  - iako nezaposleni i umirovljenici imaju nižu razinu pristupa osnovnim potrebama od zaposlenih, po toj komponenti indeksa još uvijek na pozitivnoj strani skale (iznad 50 bodova), što znači da ili troše stare zalihe ili novac pritječe na neke druge načine.

Većina umirovljenika (njih 60%) živi samo od mirovine, mali dio njih (12%) obavlja honorarne poslove ili troši ušteđevinu iz banke, dok se četvrtina oslanja na pomoć djece ili rodbine. To je pokazalo Pulsovo istraživanje "Stavovi o mirovini" provedeno prije tri godine, koje se danas moglo promijeniti samo u smislu da su se ušteđevina i novčana pomoć smanjili. Zanimljivo je da je spomenuto istraživanje pokazalo i da umirovljenici troše slobodno vrijeme uglavnom na pomaganje djeci i čuvanje unuka, da su se svi složili kako je njihov položaj u hrvatskom društvu jako loš te da što je više moguće treba izbjegavati odlazak u mirovinu.

Sve u svemu, Nacionalni indeks sreće pokazao je da Hrvati teže podmiruju svoje osnove potrebe nego mjesec ranije, najnezadovoljniji su nezaposleni, dok umirovljenici nekako još drže glavu iznad vode, no oni se osjećaju najizoliraniji i najusamljeniji što ukazuje da je njihov položaj u hrvatskom društvu najlošiji.