Nacionalni indeks sreće: Što znači 63,8 bodova - pogledajte prilog na Banka TV
Pogledajte fotogaleriju
Nacionalni indeks sreće u Hrvatskoj je u veljači iznosio 63,8 bodova, prvi je rezultat zajedničkog projekta časopisa Banka, Hendala i Allianza koji je u srijedu predstavljen u Novinarskom domu u Zagrebu. Nacionalni indeks sreće (NIS) je kompozitni indeks i prati desetak područja života ljudi u Hrvatskoj, a jedan od ciljeva projekta je da kontinuiranim mjesečnim praćenjem i stručnim raspravama pomogne nositeljima javnih politika u donošenju efikasnih odluka.
Ekonomija je previše kompleksna da bi se prepustila samo ekonomistima, a glavni motiv našeg istraživanja je senzibilizirati domaću javnost da obrati pažnju na značaj subjektivnih osjećaja, poput sreće, i kvalitete života kao važne faktore blagostanja u Hrvatskoj, rekla je Marina Ralašić, voditeljica projekta Nacionalni indeks sreće dodajući da se projekt pripremao šest mjeseci, a da je njegova kompleksnost i dugoročnost u tome da će NIS tek nakon godinu dana pokazati svoju upotrebnu vrijednost, jer će pokazati trendove u Hrvatskoj. Manje je bitno da je mjesečni rezultat od 63,8 bodova dobra startna pozicija, te da unatoč krizi, rastućem siromaštvu i sve više nezaposlenih Hrvati zaista misle kako imaju još razloga za zadovoljstvo i sreću, a mnogo je važnije analizirati pojedine komponentne i stručno ih komentirati i analizirati, rekla je Ralašić.
Jače strane NIS-a su zdravlje, zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom te radna okolina. Komponenta zdravlja u Hrvatskoj značajno je viša od ukupnog NIS-a, a zanimljivost je da muškarci ostvaruju niže rezultate nego žene, kazala je Anđa Crnjac iz Hendala koja je prezentirala rezultate.
Sretniji su produktivniji
Komponenta radne (školske) okoline značajno je veća od ukupnog indeksa i iznosi 71,7 bodova, dok je komponenta pristupa osnovnim potrebama puno niža. Mjeri se zadovoljstvo pitkom vodom, hranom, odijevanjem i zdravstvenim uslugama, to jest, ono što nazivamo stvarima potrebnim za pristojan život. Rezultat pristupa osnovnim potrebama je niži od ostalih komponenti i iznosi 62,3 bodova, pa ne možemo smatrati da su osnovne potrebe na zadovoljavajućem nivou.
Slična situacija je u odnosu prema okolišu, koji ima najniže vrijednosti, pa je zaključak da je ekološko ponašanje Hrvata značajno ispod razine općeg indeksa. Riječ je o 55,4 bodova, na osnovi mjerenja razdvajanja otpada i štednje energije. Ipak, u onim dijelovima u kojima imamo direktnu financijsku korist vrijednosti su više, poput štednje vode i plastične ambalaže. Što se tiče emotivnog stanja, Hrvati u većoj mjeri doživljavaju pozitivne emocije kao što su ljubav, sreća ili užitak, a najzastupljenija negativna emocija je zabrinutost.
Znanstvenici već dugo vremena znaju čemu služe negativne emocije, i strah nas primarno održava živima, bez kojeg bismo zaboravili pogledati lijevo i desno dok prelazimo cestu. S druge strane, zadnjih 10 do 15 godina postoje prava istraživanja o sreći i čemu služe pozitivne emocije.
U novijoj povijesti pozitivne emocije postale su jednako važne za život i preživljavanje, konstatirala je Majda Rijavec, predsjednica Hrvatske mreže Pozitivne psihologije, ističući da bolje razmišljamo kada smo sretni, produktivnost nam je viša, a poboljšavaju se i međuljudski odnosi (sretniji su spremniji pomoći). Prema tipičnim svjetskim rezultatima nema razlike među spolovima, ljudi u siromašnim zemljama nesretniji su od onih u bogatima, a obzirom na subjektivnost naših razmišljanja, čak i u situaciji kada je osoba teže bolesna, ona može biti sretna. Jedina razlika među NIS-a i drugih istraživanja jest ta što U Hrvatskoj dob sreće nije imala U krivulju, odnosno starijima u Hrvatskoj ne raste sreća.
Inače, Danska je najsretnija država na svijetu i to zbog financijske i pravne sigurnosti, male razlike među ljudima, ali i zbog sustava vrijednosti: prevladava niska usmjerenost na novac, status i imidž, a visoka usmjerenost na obitelj, prijatelje i izazovan posao, napominje Rijavec.
Nogomet, seks i politika
Profesor Žarko Puhovski pritisnuo je kočnicu na sveprisutno isticanje važnosti sreće, kazavši da je prvo i osnovno, njeno mjerenje ograničeno subjektivnošću čovjeka. "Postoji stara anegdota o starcu koji sjedi na klupi i promatra sunce. Dolazi Aleksandar Makedonski i pita ga što radi. Starac mu odgovori da uživa u suncu i postavi mu isto pitanje. Aleksandar Veliki odgovara do vodi vojsku, da osvaja helenske krajeve, onda ide u Perziju, pa u Indiju, a onda ću uživat u suncu. 'Vidiš ja sam ispred tebe, ja to već sad radim', kaže mu starac", kazao je Puhovski ističući kako svatko ima svoje razloge za sreću.
Osim toga, i biti nesretan, samo po sebi nije loše, nesreća je produktivan osjećaj i puno se stvari u povijesti ostvarilo upravo zbog nesreće. Uz subjektivnost, dozu promašenosti na neki način ima i pokušaj da se sve pretvori u broj, 'pa što je doista 62 ili 63 posto', pita Puhovski. Osvrnuo se i na dio istraživanja koji se bavi ljubavlju, konstatirajući da je nemoguće govoriti o sreći Hrvata bez spominjanja politike, nogometa i seksa. "To su one teme zbog kojih su ljudi sretni ili nesretni, sve se promatra u odnosu na te referentne skupine", dodavši da bi on među važnim pitanjima za buduća istraživanja NIS-a istaknuo i uvažavanje okoline.
O odnosu države i sreće pojedinca kazao je da su najopasnije države na svijetu upravo one koje žele usrećiti svoje građane. "I to je ono čega se treba riješiti, jer najbolje što može učiniti država jest smanjiti razinu nesreće", rekao je Puhovski, dodajući da to ne znači da država nema utjecaj na subjektivne osjećaje građana, navodeći primjer euforije 1992. zbog međunarodnog priznanja zemlje.
Prema profesoru Ivi Bićaniću s Ekonomskog fakulteta, Nacionalni indeks sreće je nešto od čega ekonomisti uvijek žele pobjeći jer je bavi kardinalnom korisnošću. Ekonomisti su uvijek bili svjesni ograničenja BDP-a i svako malo traže novu mjeru, no alternative nisu dobre. Kako je naveo Paul Krugman u svom tekstu o Human Development Indexu još 1996. godine, postoji vrlina jednostavnosti, no ako vam se čini da jedan broj daje većinu onoga što želite znati, učini li se mudrim, on je zapravo zamagljivanje i kada računamo velike indekse na koncu dobivamo ono što smo mogli dobiti s nekim prividnim podacima, konstatira Bićanić.
Ipak, ako mikro podaci NIS-a budu javno dostupni to će biti rudnik informacija za sve druge struke koje bi mogli puno toga naći. Druga korist koju ističe Bićanić jest uvođenje mekane varijable. Ekonomisti vole tvrde varijable, i to je ono što je njima važno. Mi znamo za koliko se nešto promijenilo, no ne znamo zašto. Iz tog razloga, dobro je imati i Nacionalni indeks sreće, da nas podsjeća na moguće odgovore.
Glavni urednik časopisa Banka, Željko Ivanković napomenuo je da je istraživanje zamišljeno kao dugoročan projekt u kojem će se dodavati neka pitanja i moći će se i više fokusirati na neke grupe, te pozvao sve zainteresirane da se uključe, budući da je najvažnije, osim samih podataka, imati kvalitetne komentatore i to one s različitim stajalištima.