U tjednu za nama fokus tržišta je ponovno bio na aukciji trezorskih zapisa. Najviše interesa očekivano je privukla aukcija 763,9 milijuna eura čistih trezorskih zapisa denominiranih koje su gotovo u potpunosti upisale banke. Prinos na osamnaestomjesečni trezorac (730, 4 milijuna eura) iznosio je 5,25%, a na jednogodišnji 4,85 posto.

Pored toga, Ministarstvo financija je izdalo 32 milijuna kuna kunskih zapisa na rok od tri mjeseca i svega 4 mil. eura jednogodišnjih uz valutnu klauzulu. Iako je posljednje izdanje trezoraca uvelike nadmašilo ovotjedno dospijeće, analitičari Raiffeisen banke očekuju da će MF nastaviti financirati buduća dospijeća izdanjem novih trezoraca.

Kamatne stope na tržištu novca za sad se još uvijek zadržavaju na povišenim razinama (O/N ZIBOR je na 5,43%), no s postupnim vraćanjem kunske likvidnosti u sustav nakon zamjene eura od posljednje aukcije trezorskih zapisa ipak je primjetno njihovo spuštanje.

U srednjem roku, kamatne stope će ovisiti o dinamici priljeva likvidnosti u sustav, ali i o jačini deprecijacijskih pritisaka na kunu, odnosno o odlukama HNB-a. Budu li euri od posljednje aukcije trezoraca zamijenjeni za kune preko HNB-a, to će povećati devizne pričuve. Na deviznom tržištu u prošlom tjednu nije bilo većih promjena. Ipak, prema kraju tjedna kuna je blago jačala u odnosu na euro. S razina oko 7,59 kuna za euro, tečaj EUR/HRK se spustio prema 7,58 kuna za euro. Glavni uzrok tome bio je povećani interes za prodajom deviza, odnosno kupovinom kuna od strane bankarskog sektora.

Čini se da su deprecijacijski pritisci na kunu bar na kratko zaustavljeni, čemu uvelike pridonose razmjerno visoke kunske kamatne stope, odnosno kamatni diferencijal koji ide u prilog snažnijoj kuni. Stoga u idućem tjednu analitičari RBA ne očekuju značajnije slabljenje kune, a trgovanje bi se moglo odvijati u rasponu od 7,57 do 7,59 kuna za euro.