Europska investicijska banka (EIB) odobrila je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) zajam od 150 milijuna eura koji je namijenjen financiranju projekata malog i srednjeg poduzetništva, te srednje kapitaliziranih poduzeća i općina. Ugovor o kreditu u petak su u Zagrebu potpisali predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i potpredsjednik EIB-a Anton Rop.
Nastavak je to uspješne suradnje ovih dviju institucija koja traje od 2001. godine kada je EIB odobrio HBOR-u prvi kredit u iznosu od 10 milijuna eura, podsjetio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Uključujući i ovaj najnoviji, EIB je dosad HBOR-u odobrio ukupno 790 milijuna eura kredita, a računa se da će do kraja ove godine odobriti još 100 milijuna eura, napomenuo je Kovačev.
Rop je pojasnio da je najmanje 70 posto iznosa ovoga kredita namijenjeno financiranju malih i srednjih poduzeća, a ostalo za lokalnu infrastrukturu. Kad je riječ o uvjetima kreditiranja, Rop je kazao kako se krediti poduzetnicima odobravaju na rok od 12 godina s počekom od 4 godine, a za lokalnu infrastrukturu uvjeti su još povoljniji – 15 godina i 5 godina počeka.
U HBOR-u kažu da će kamate za krajnje korisnike biti poznate vjerojatno sljedeći tjedan. Za banku je kamata oko 3 posto i to fiksna, što je odlična podloga HBOR-u da poduzetnicima ponudi jeftinija sredstva. Uz kredit odobrena je i darovnica od 6,5 milijuna eura namijenjena trgovačkim društvima čiji će programi sadržavati i energetsku efikasnost. U tom bi slučaju oni imali pravo na 15 posto bespovratnih sredstava.
Na zamolbu da komentira hrvatske napore da sačuva rejting i prognozira mogući ishod događaja, Rop nije izravno odgovorio no napomenuo je da je zadatak EIB-a podupirati sve programe koji nose investicije i nova radna mjesta.
"Jedan od prioriteta EIB-a je olakšati malim i srednjim poduzetnicima pristup dugoročnim izvorima financiranja", kazao je Rop.
Također je upozorio kako je iznimno važno da Hrvatska što više surađuje sa svim institucijama u EU kao i da poveća svoju apsorpcijsku sposobnost kad je riječ o raspoloživim sredstvima. Ako to ne učini, neće dobiti sredstva koja je uplatila.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je kako očekuje da se ove kreditne linije što prije iskoriste i tako pokrene investicijski ciklus. On je podsjetio kako se 80 posto novih radnih mjesta u EU otvara u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, te se očekuje da će tako biti i u Hrvatskoj.
"Kamata na kredite za poduzetnike kojima težimo ne bi trebala biti viša od tri posto", priželjkuje Maras.
Rop je otkrio i da je s ministrom financija Slavkom Linićem razgovarao o tome da se početkom rujna u Dubrovniku organizira sastanak odbora direktora EIB-a na kojem bi se predložilo da Hrvatska dobije promatrački status u odboru. Najavio je i da će u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta u Luksemburgu organizirati Dan Hrvatske na kojem bi se predstavile mogućnosti suradnje s Hrvatskom.
Inače, EIB je financijska institucija u vlasništvu zemalja članica EU koja odobrava dugoročna financijska sredstva za investicijske projekte. Od 2001. EIB je u Hrvatskoj financirao projekte u različitim sektorima vrijedne 3 milijarde eura.