Borba s ekonomskom krizom mogla bi nam odnijeti tri sadašnja neradna dana, čime bi se smanjili troškovi poslodavaca i povećali prihodi države.

U Vladi se navodno ozbiljno razmišlja o ukidanju dva državna praznika i jednog blagdana, piše Novi list.

U povijest bi tako vrlo skoro trebali otići Dan antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja i Dan državnosti tri dana poslije.

Radni dan ubuduće će vjerojatno biti i blagdan Tijelovo. O ovim promjenama u kalendaru bilo je jučer riječi i na sjednici Vladinog užeg kabineta. Konačna odluka još nije donijeta, no ako ukinemo te neradne dane, napravili bismo značajne uštede, objasnio je visoki izvor u Vladi.

Neradni dan - gubitak gospodarstvu oko milijardu i 100 milijuna kuna

Prema procjenama poslodavaca svaki neradni dan znači gubitak gospodarstvu oko milijardu i 100 milijuna kuna. Trenutačno Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su ujedno i neradni dani.

Rekorder među članicama Europske unije je Slovenija s 15, dok primjerice Grci, Talijani i Francuzi godišnje imaju 12 prazničnih dana. S druge strane najveći radnici su Britanci koje, ne računajući godišnje odmore, zapadne tek osam neradnih dana.

U Vladi postoje i ideje da se novogodišnji praznici produlje i na 2. siječnja, što su početkom godine zatražili i turistički radnici, ali zbog opasnosti da mnogi Hrvati iskoriste to kako bi neradne dane spojili s Tri kralja 6. siječnja, spomenuta zamisao zasad nije blizu realizacije.

U Vladi su svjesni da bi najava ukidanja ta tri praznika mogla u javnosti izazvati burne rasprave ne samo sindikalno nego i ideološki motivirane.

Razloga za negodovanje imat će i politička ljevica i desnica. Možda bi ipak najviše polemika potaknulo pretvaranje Dana državnosti u spomendan.

Taj je datum izabran za praznik jer je 25. lipnja 1991. godine, na temelju rezultata prethodnog referenduma, Sabor donio ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.